Proljev: uzroci, akutni i kronični oblik te kada na pregled
Ukratko:
- Proljev je rijetka ili vodenasta stolica, najčešće više od tri puta dnevno.
- Akutni proljev najčešće prolazi sam unutar 7 dana, a kronični traje četiri tjedna ili dulje i zahtijeva liječničku obradu.
- Najvažnije je nadoknaditi tekućinu i elektrolite, a uobičajenu prehranu u pravilu nije potrebno ograničavati.
- Liječniku se javite ako se pojavi krv u stolici, visoka temperatura, jaki bolovi u trbuhu ili znakovi dehidracije te ako proljev ne prolazi.
Proljev je jedna od najčešćih probavnih tegoba s kojom se gotovo svatko susretne barem jednom u životu. Najčešće se javlja iznenada, traje nekoliko dana i prolazi bez većih posljedica, no ponekad može biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema koji zahtijeva liječničku procjenu. Osim što može narušiti svakodnevno funkcioniranje, proljev može dovesti i do gubitka velike količine tekućine i elektrolita, zbog čega je važno na vrijeme prepoznati simptome dehidracije i pravilno reagirati.
Iako se mnogi pitaju kako zaustaviti proljev čim se pojavi, važno je najprije razumjeti njegov uzrok. Različite infekcije, određene namirnice, lijekovi ili bolesti probavnog sustava mogu izazvati proljev, ali zahtijevaju različit pristup liječenju s obzirom na mehanizam nastanka proljeva. Upravo zato nije svaku epizodu proljeva moguće riješiti na isti način.
U nastavku saznajte što je proljev, kako razlikovati vrste proljeva, koji su najčešći uzroci i prateći simptomi te kada je vrijeme za pregled gastroenterologa.
Što je proljev?
Proljev podrazumijeva povećan udio vode u stolici, što se očituje rjeđom ili vodenastom stolicom, najčešće više od tri puta dnevno. Voda se pasivno giba kroz stijenku crijeva sukladno gradijentu (koncentraciji) otopljenih tvari između našeg krvotoka i lumena crijeva. Voda se giba s područja manje koncentracije ka višoj koncentraciji otopljenih tvari dok se ne postigne ravnoteža.To se može manifestirati povećanim brojem stolica i mekšom konzistencijom stolice. Općenito se smatra da je više od tri stolice dnevno povećan broj stolica. Konzistenciju stolice je teško kvantificirati stoga se u praksi često služimo vizualnim skalama poput Bristolske skale kojom se konzistencija gradira od 1 do 7 (1: tvrda, kuglićasta stolica; 7: tekuća stolica).
Dodatan parametar kojim se procjenjuje proljev jest volumen stolice. Smatra se da je prosječan dnevni volumen stolice oko 200 g. No, volumen dosta varira ovisno o vrsti prehrane koju osoba konzumira. Ljudi koji jedu mnogo vlakana imaju veći volumen stolice koji dnevno može prelaziti i 300 g.
Ponekad se fekalna inkontinencija manifestira proljevima iako se ne radi o problemu apsorpcije ili sekrecije vode već o poremećenom mehanizmu kontinencije. Kod inkontinencije rektum gubi svoju funkciju rezervoara. Ovaj problem učestaliji je kod starijih osoba te je u sklopu obrade proljeva uvijek nužno pitati i za inkontinenciju.
Vrste proljeva: akutni i kronični
Proljev se može klasificirati na više načina, ovisno o karakteristikama koje promatramo:- patofiziološki na osmotski ili sekretorni,
- volumenom na oskudan ili obilan,
- sukladno vremenu trajanja na akutni ili kronični,
- sukladno sastavu stolice na vodeni, masni ili upalni,
- sukladno epidemiologiji (putnički proljev).
S obzirom na to da je proljev najčešće kompleksnog tipa, odnosno uključuje više različitih mehanizama nastanka, klinički je najpraktičnija podjela sukladno trajanju proljeva na akutni i kronični. Trajanje proljeva obično podrazumijeva i potencijalni uzrok te odabir terapije.
Akutni proljev
Akutni proljev traje kraće od četiri tjedna, a najčešće spontano prestaje unutar 7 dana. Najčešće je posljedica virusnih ili bakterijskih infekcija, trovanja hranom ili privremene reakcije organizma na određene namirnice ili lijekove. Upravo je iznenadni proljev jedan od najčešćih razloga zbog kojih se ljudi javljaju liječniku tijekom ljetnih mjeseci ili nakon putovanja.Kod akutnog proljeva stolica je često izrazito rijetka ili potpuno vodenasta. Takav vodeni proljev kod odraslih može dovesti do značajnog gubitka tekućine i elektrolita, zbog čega je najvažnije održavati odgovarajuću hidraciju. Većina osoba oporavi se bez posebnog liječenja, no ako simptomi potraju ili se pogoršavaju, potrebno je potražiti liječnički savjet.
Kronični proljev
Za razliku od akutnog oblika, kronični proljev traje četiri tjedna ili dulje ili se učestalo ponavlja tijekom duljeg razdoblja. Svaki proljev koji traje dulje od mjesec dana zahtijeva dodatnu dijagnostičku obradu jer obično sugerira bolest probavnog sustava ili je simptom neke druge sistemske bolesti, primjerice hipertireoze.Dugotrajni proljev kod odraslih utječe na kvalitetu života, a ako je posljedica organske bolesti dovodi do smanjene apsorpcije hranjivih tvari i uzrokuje neželjeni gubitak tjelesne težine i malnutriciju.
Upravo zato kronični ili učestali proljev zahtijeva liječničku obradu kako bi se utvrdio njegov uzrok i odredio odgovarajući način liječenja. Samostalno uzimanje lijekova može privremeno ublažiti simptome, ali neće riješiti problem ako iza njega postoji drugo zdravstveno stanje.
Uzroci proljeva
Proljev nije bolest sama po sebi, već simptom koji može imati različite uzroke. Kod većine ljudi riječ je o prolaznoj infekciji ili reakciji organizma na određenu hranu ili stres, no ponekad je proljev znak kronične bolesti koja zahtijeva detaljniju obradu. Zato je, osim trajanja simptoma, važno obratiti pozornost i na okolnosti u kojima su se tegobe pojavile.Najčešći uzrok akutnog proljeva su virusne i bakterijske infekcije koje se prenose kontaminiranom hranom, vodom ili bliskim kontaktom sa zaraženom osobom. Takve infekcije često su praćene mučninom, povraćanjem i povišenom tjelesnom temperaturom te se najčešće povlače unutar nekoliko dana.
Proljev se može javiti i nakon uzimanja određenih lijekova, osobito antibiotika, koji mijenjaju sastav crijevne mikrobiote. Kod nekih osoba tegobe nastaju nakon konzumacije određene hrane, primjerice zbog intolerancije na laktozu ili gluten, pa se proljev nakon jela javlja redovito ili povremeno nakon unosa određene namirnice.
Također, nije rijetkost da se proljev razvije tijekom ili nakon putovanja u zemlje s drugačijim higijenskim standardima, kada govorimo o tzv. putničkom proljevu.
Najčešći uzroci kroničnog proljeva su:
- sindrom iritabilnog crijeva,
- upalne bolesti crijeva (ulcerozni kolitis i Crohnova bolest),
- celijakija,
- mikroskopski kolitis,
- opsežne resekcije crijeva,
- hipertireoza,
- ishemijski kolitis,
- SIBO.
Budući da različiti uzroci mogu izazvati vrlo slične simptome, važno je ne donositi zaključke na temelju same pojave proljeva. Ako tegobe traju dulje vrijeme ili se često vraćaju, potrebno je liječničkim pregledom utvrditi njihov pravi uzrok.
Prateći simptomi i znakovi upozorenja
Proljev se rijetko javlja kao izolirana tegoba. Ovisno o uzroku, može biti praćen različitim simptomima koji liječniku daju važne informacije o tome radi li se o prolaznoj infekciji ili stanju koje zahtijeva detaljniju obradu. Dok su neke tegobe očekivane i najčešće prolaze zajedno s proljevom, druge mogu upućivati na ozbiljniji zdravstveni problem.Najčešći prateći simptomi uključuju grčeve u trbuhu, osjećaj nadutosti, mučninu te bol u trbuhu koja se često ublaži nakon pražnjenja crijeva. Kod virusnih infekcija nije neuobičajeno da se proljev i povraćanje jave istodobno, dok bakterijske infekcije mogu biti praćene i povišenom tjelesnom temperaturom. Takvi simptomi mogu uzrokovati iscrpljenost i ubrzani gubitak tekućine, osobito ako su stolice vrlo učestale.
Posebnu pozornost potrebno je obratiti na znakove koji mogu upućivati na ozbiljnije stanje. Krv u stolici ili krvavi proljev nikada se ne bi smjeli zanemariti, jednako kao ni visoka temperatura, jaki bolovi u trbuhu ili izraženi znakovi dehidracije. Suha usta, jaka žeđ, tamna mokraća, omaglica i izrazit umor mogu biti znak da je organizam izgubio previše tekućine i elektrolita.
Ako se uz proljev pojavi jedan ili više navedenih simptoma ili ako se stanje ne poboljšava nakon nekoliko dana, preporučuje se što prije javiti liječniku kako bi se utvrdio uzrok tegoba i započelo odgovarajuće liječenje.
Prehrana kod proljeva
Preporuke o prehrani kod proljeva s godinama su se mijenjale. Ranije je prevladavao tzv. BRAT pristup, koji uključuje banane, rižu, pire ili umak od jabuke i tost. No, istraživanja su pokazala da restrikcija unosa kalorija može pogoršati zdravstveno stanje.Stoga se danas preporučuje nastaviti uobičajeno hranjenje i za vrijeme proljeva. Preporučuje se jedino izbjegavati slatke sokove i jako masnu hranu. Kavu je također preporučljivo izbjegavati.
Hrana za proljev ne mora biti posebna, no mnogima u prvim danima bolje odgovaraju lakše probavljive namirnice:
- kuhana riža, krumpir i tjestenina,
- banane, dvopek i kuhano povrće,
- juhe te kuhano ili pečeno nemasno meso i riba.
Najvažniji korak u liječenju proljeva, osobito akutnog, jest nadoknaditi izgubljenu tekućinu. Za to postoje oralne rehidracijske otopine koje se mogu kupiti u ljekarni. Uz vodu i bistre juhe, za nadoknadu tekućine prikladan je i nezaslađeni čaj, no kod izraženijeg proljeva čaj ne zamjenjuje rehidracijske otopine.
Kako zaustaviti proljev
Većina akutnih proljeva prolazi spontano u roku od nekoliko dana, no pravilnim postupcima moguće je ublažiti simptome, smanjiti rizik od komplikacija i ubrzati oporavak. Kada se ljudi pitaju kako zaustaviti proljev, često traže brzo rješenje, ali važno je znati da liječenje ovisi o njegovu uzroku. Najvažniji cilj nije odmah zaustaviti stolicu, već spriječiti dehidraciju i omogućiti organizmu da se oporavi.Rehidracija i nadoknada elektrolita
Najveći rizik tijekom proljeva predstavlja gubitak vode i elektrolita, osobito natrija i kalija. Upravo zato je redovita nadoknada tekućine najvažniji dio liječenja, bez obzira na uzrok proljeva.Kod blažih oblika često je dovoljno piti više vode, bistrih juha ili nezaslađenih napitaka u manjim količinama tijekom cijelog dana. Ako su proljev ili povraćanje izraženiji, liječnik može preporučiti oralne rehidracijske otopine koje sadrže optimalan omjer vode, soli i glukoze te pomažu nadoknaditi ono što je organizam izgubio.
Posebno je važno pratiti znakove dehidracije kod male djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika jer se kod njih stanje može pogoršati znatno brže nego kod zdravih odraslih osoba. U slučaju izražene dehidracije ili nemogućnosti uzimanja tekućine na usta potrebno je hitno potražiti liječničku pomoć.
Lijekovi i pripravci
Osim pravilne hidracije, u pojedinim situacijama mogu se koristiti lijekovi, poput tableta za proljev, ili drugi pripravci koji pomažu ublažiti simptome proljeva. Na raspolaganju su:- lijekovi koji usporavaju rad crijeva (loperamid),
- pripravci s aktivnim ugljenom te
- probiotici koji mogu pomoći nakon infekcije ili terapije antibioticima.
Iako mnogi traže prirodni lijek za proljev, važno je imati na umu da prirodni pripravci nisu uvijek jednako učinkoviti niti su prikladni za svaku osobu. Njihovu primjenu, kao i primjenu bilo kojeg lijeka za proljev, najbolje je uskladiti s liječnikom ili ljekarnikom, osobito ako simptomi traju dulje od nekoliko dana ili su praćeni visokom temperaturom, krvlju u stolici ili jakim bolovima.
Poseban oprez potreban je kod djece jer određeni lijekovi protiv proljeva nisu namijenjeni najmlađoj dobi. Zbog toga se kod djece preporučuje izbjegavati samostalno liječenje bez prethodnog savjetovanja sa zdravstvenim djelatnikom.
Proljev kod djece i beba
Proljev kod djece jedna je od najčešćih probavnih tegoba zbog koje roditelji traže liječnički savjet. Najčešće je posljedica virusnih infekcija, no može se javiti i nakon promjene prehrane, uzimanja antibiotika ili zbog drugih zdravstvenih stanja. Budući da djeca imaju manju tjelesnu masu od odraslih, gubitak tekućine kod njih može brže dovesti do dehidracije, zbog čega je važno pažljivo pratiti njihovo stanje.Kod beba proljev zahtijeva dodatni oprez. Stolica dojenčadi prirodno je mekša nego kod starije djece i odraslih, stoga nije svaka rijetka stolica znak proljeva. Međutim, ako se primijeti naglo povećanje broja stolica, izrazito vodenasta stolica, povraćanje, povišena temperatura ili dijete odbija hranu i tekućinu, potrebno je što prije potražiti liječnički savjet.
Najvažniji dio liječenja kod djece i beba jest spriječiti dehidraciju redovitom nadoknadom tekućine te pratiti opće stanje djeteta. Roditeljima se ne preporučuje samostalno davanje lijekova protiv proljeva bez prethodnog savjetovanja s liječnikom ili ljekarnikom.
Ako proljev potraje, često se ponavlja ili je praćen drugim simptomima, preporučuje se pregled pedijatra ili dječjeg gastroenterologa.
Proljev u trudnoći
Proljev u trudnoći može se javiti zbog virusnih infekcija, promjena u prehrani ili drugih prolaznih probavnih smetnji. Iako u većini slučajeva nije razlog za zabrinutost, važno je voditi računa o dovoljnom unosu tekućine kako bi se spriječila dehidracija, koja može biti posebno nepovoljna tijekom trudnoće.Trudnicama se ne preporučuje samostalno uzimanje lijekova protiv proljeva. Ako simptomi traju dulje od nekoliko dana, jave se jaki bolovi, povišena temperatura ili krv u stolici, potrebno je obratiti se liječniku koji će procijeniti uzrok tegoba i preporučiti odgovarajuće liječenje.
Kada se javiti liječniku i koje pretrage
Iako većina proljeva prolazi spontano, postoje situacije u kojima liječnički pregled ne bi trebalo odgađati. Dugotrajan proljev kod odraslih, učestalo ponavljanje simptoma ili pojava znakova upozorenja mogu upućivati na potrebu za dodatnom dijagnostičkom obradom.Liječniku se preporučuje javiti ako:
- je proljev praćen visokom temperaturom ili jakim bolovima u trbuhu
- proljev ne prolazi ni nakon nekoliko dana ili se pogoršava
- je prisutan kronični proljev koji traje četiri tjedna ili dulje
- se u stolici pojavi krv
- dolazi do neobjašnjivog gubitka tjelesne težine
- postoje znakovi izražene dehidracije.
Tijekom pregleda gastroenterolog će razgovarati s vama o simptomima, njihovu trajanju, prehrambenim navikama i eventualnim putovanjima ili lijekovima koje uzimate. Prema potrebi može preporučiti dodatne pretrage poput laboratorijske analize krvi i stolice, ultrazvuka abdomena ili kolonoskopije kako bi se utvrdio uzrok tegoba.
U Poliklinici Arista dijagnostika probavnih bolesti provodi se suvremenom opremom, bez dugih lista čekanja i uz individualan pristup svakom pacijentu. Pravodobna obrada omogućuje postavljanje točne dijagnoze i odabir liječenja koje je prilagođeno vašem zdravstvenom stanju.
Česta pitanja
- Akutni proljev najčešće traje od jednog do nekoliko dana te se u većini slučajeva povlači bez posebnog liječenja unutar 7 dana.
- Ako simptomi potraju dulje od nekoliko tjedana ili se pogoršavaju, potrebno je javiti se liječniku.
- Preporučuje se nastaviti uobičajenu prehranu cijelo vrijeme trajanja proljeva.
- Poželjno je izbjegavati zaslađene sokove i jako masne namirnice te kavu.
- Najvažnije je nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite te omogućiti probavnom sustavu da se oporavi.
- Ovisno o uzroku, liječnik ili ljekarnik može preporučiti odgovarajuće lijekove ili druge pripravke, no oni se ne bi trebali uzimati na svoju ruku ako simptomi dugo traju ili su praćeni znakovima upozorenja.
- Proljev zahtijeva liječničku procjenu ako traje dulje od nekoliko tjedana, ako se javlja krv u stolici, visoka temperatura, jaki bolovi u trbuhu ili znakovi dehidracije.
- Poseban oprez potreban je kod male djece, starijih osoba i trudnica.
- Može. Iako je proljev najčešće posljedica prolazne infekcije, dugotrajni ili učestali proljev može biti povezan s bolestima probavnog sustava ili drugim zdravstvenim stanjima.
- Upravo zato je kod kroničnih tegoba važno obaviti liječnički pregled i odgovarajuću dijagnostičku obradu.
Gastroenterologija
Pulmologija
Proktologija
Kardiologija
Pedijatrija
Endokrinologija