Anemija zbog manjka željeza: simptomi, uzroci i liječenje

Objavljeno: 7.10.2026.
Zadnja izmjena: 7.10.2026.
Anemija zbog manjka željeza: simptomi, uzroci i liječenje
Anemija zbog manjka željeza, poznata i kao sideropenična anemija, nastaje kada u organizmu nema dovoljno željeza za stvaranje hemoglobina, proteina u crvenim krvnim stanicama koji je odgovoran za prijenos kisika do tkiva. Kada je hemoglobina premalo, organizam ne dobiva dovoljno kisika za svoje potrebe, što može dovesti do umora, slabosti, nedostatka zraka, ubrzanog rada srca i drugih simptoma.

Manjak željeza jedan je od najčešćih uzroka anemije. Ipak, važno je razlikovati sam nedostatak željeza od anemije. Zalihe željeza mogu biti snižene prije nego što dođe do pada hemoglobina, pa osoba može imati nizak feritin i iscrpljene zalihe željeza, a da krvna slika još uvijek ne pokazuje anemiju. Dakle, anemija označava manjak hemoglobina, a ne željeza.

Kod odraslih osoba posebno je važno odgovoriti na pitanje zašto je do manjka željeza uopće došlo. Ponekad je uzrok nedovoljan unos hranom ili povećana potreba organizma, no manjak može nastati i zbog smanjene apsorpcije ili dugotrajnog gubitka krvi. Upravo je kronični gubitak krvi iz probavnog sustava jedan od razloga zbog kojih sideropenična anemija kod odraslih zahtijeva pažljivu liječničku obradu.

 

Što je anemija zbog manjka željeza?

Anemija označava stanje u kojem je razina hemoglobina u krvi niža od očekivane za određenu dob i spol. Hemoglobin se nalazi u eritrocitima i njegova je glavna uloga prijenos kisika iz pluća prema svim dijelovima tijela. U srži molekule hemoglobina nalazi se željezo.

Iz tog razloga je za stvaranje hemoglobina potrebno željezo. Kada ga organizam nema dovoljno, proizvodnja hemoglobina postaje otežana i postupno se može razviti sideropenična anemija.

Sideropenija označava nedostatak željeza
, odnosno smanjene zalihe željeza u organizmu. Ona ne mora odmah značiti i anemiju. U početku se mogu iscrpljivati zalihe željeza, što se često vidi kroz sniženu vrijednost feritina, dok je hemoglobin još uvijek uredan. Ako se uzrok ne prepozna i ne ukloni, s vremenom se može razviti anemija.

Zbog toga pojmovi poput slabokrvnosti, manjka željeza, nedostatka željeza u krvi i anemičnosti nisu uvijek potpuno međusobno zamjenjivi. Za pravilno razumijevanje nalaza važno je znati što se točno mjeri i kako se pojedini parametri međusobno nadopunjuju.

 

Koji su simptomi anemije zbog manjka željeza?

Simptomi anemije ovise o nekoliko faktora:
  • koliko je izražen nedostatak hemoglobina,
  • koliko dugo traje i
  • koliko se brzo razvila.
Kod blage anemije tegobe mogu biti vrlo diskretne ili ih osoba uopće ne mora primijetiti. Kako anemija napreduje, simptomi postaju izraženiji.

Najčešća je upravo pojačana iscrpljenost. Osoba može imati osjećaj da joj nedostaje energije i da se teže nosi s uobičajenim dnevnim obavezama. Aktivnosti koje je prije obavljala bez problema mogu postati zahtjevnije, a nakon fizičkog napora može joj trebati više vremena za oporavak.

Mogu se pojaviti i
  • slabost,
  • pospanost,
  • glavobolja,
  • omaglica,
  • smanjena koncentracija i
  • osjećaj nedostatka zraka.
Kod nekih osoba javlja se ubrzan rad srca ili neugodan osjećaj lupanja srca jer organizam pokušava povećanim protokom krvi nadoknaditi smanjenu dostupnost kisika tkivima.

Osobe s kroničnim srčanim problemima mogu imati pogoršanje simptoma srčanog popuštanja, u težim slučajevima može doći i do razvoja srčanog udara tipa II.

Manjak željeza može se povezivati i s promjenama koje nisu izravno vezane uz krvnu sliku. Ispadanje kose, lomljivi nokti, blijeda koža ili osjećaj hladnoće u rukama i nogama mogu se pojaviti kod osoba s nedostatkom željeza, iako ti simptomi nisu specifični samo za sideropeniju.

Kod nekih osoba javlja se i tzv. pika, odnosno neobična želja za konzumiranjem tvari koje nemaju nutritivnu vrijednost. Najpoznatiji primjer je izražena želja za žvakanjem ili jedenjem leda.

 

Koji su prvi znakovi blage anemije?

Blaga anemija može proći gotovo neprimijećeno. Osoba često prvo primijeti da je umornija nego inače, da joj nedostaje energije ili da se tijekom fizičke aktivnosti brže zadiše.

Ponekad se simptomi pripisuju stresu, užurbanom načinu života, manjku sna ili drugim svakodnevnim okolnostima. Upravo zato se blaga anemija često otkrije slučajno, primjerice tijekom laboratorijske obrade napravljene iz drugog razloga.

Ako se uz umor pojave i drugi simptomi poput bljedila, ubrzanog rada srca, glavobolje ili smanjene tolerancije napora, preporučuje se provjeriti krvnu sliku i, prema procjeni liječnika, parametre metabolizma željeza.

 

Kako se prepoznaje izražena anemija?

Kod izraženije anemije simptomi su obično primjetniji. Osoba može biti izrazito iscrpljena, imati izraženu slabost, osjećaj nedostatka zraka čak i pri manjem naporu ili ubrzan rad srca.

Teža anemija može značajno utjecati na svakodnevno funkcioniranje. U nekim slučajevima može predstavljati ozbiljno stanje koje zahtijeva brzu liječničku procjenu, osobito ako su prisutni bol u prsima, nesvjestica, izražena zadihanost ili izrazito ubrzan rad srca.

 

Zašto manjak željeza može uzrokovati ispadanje kose i lomljive nokte?

Željezo sudjeluje u brojnim procesima u organizmu, pa posljedice njegovog nedostatka nisu nužno ograničene samo na krv.

Kod pojedinih osoba manjak željeza može biti povezan s pojačanim ispadanjem kose. Također se mogu pojaviti lomljivi nokti ili promjene njihova izgleda. Međutim, takvi simptomi mogu imati i brojne druge uzroke, zbog čega se na temelju ispadanja kose ili promjena noktiju ne može zaključiti da osoba ima sideropeniju.

Slično vrijedi i za svrbež kože. Upit „anemija i svrbež kože” može se često pojaviti u pretragama, ali svrbež nije karakterističan isključivo za anemiju i može biti posljedica brojnih dermatoloških i drugih stanja.

 

Razlikuju li se simptomi kod žena i muškaraca?

Sami simptomi anemije uglavnom su slični kod žena i muškaraca, ali se uzroci manjka željeza mogu razlikovati.

Kod žena reproduktivne dobi
jedan od važnih uzroka mogu biti obilne ili dugotrajne menstruacije. Ponavljani gubitak krvi tijekom menstruacije može postupno iscrpiti zalihe željeza i dovesti do sideropenije ili anemije.

Kod muškaraca
nema menstrualnog gubitka krvi, pa se kod utvrđenog manjka željeza posebno pažljivo razmatraju drugi mogući uzroci. Isto vrijedi i za žene nakon menopauze. U tim skupinama kronični gubitak krvi iz probavnog sustava jedan je od važnih uzroka koji treba isključiti.

 

Koji su uzroci manjka željeza?

Do manjka željeza dolazi kada:
  • organizam ne dobiva dovoljno željeza kroz hranu,
  • kada ga ne može dovoljno apsorbirati,
  • kada su potrebe povećane ili
  • kada je gubitak željeza veći od njegovog unosa.
Jedan od mogućih uzroka je prehrana siromašna željezom. To može biti osobito važno kod osoba koje imaju povećane potrebe ili ograničenu prehranu. Međutim, sama prehrana nije uvijek razlog zbog kojeg je došlo do anemije.

Drugi važan uzrok je smanjena apsorpcija željeza. Određene bolesti probavnog sustava mogu otežati iskorištavanje željeza iz hrane ili dovesti do nedovoljne apsorpcije drugih važnih nutrijenata.      Celijakija je jedan od primjera stanja koje može biti povezano s nedostatkom željeza.

Povećane potrebe
za željezom također mogu dovesti do manjka. To se primjerice događa tijekom trudnoće, kada se potrebe organizma povećavaju zbog razvoja fetusa i povećanja volumena krvi.

Ipak, kod odraslih osoba jedan od najvažnijih razloga koji treba razmotriti jest kronični gubitak krvi.

 

Krvarenje u probavnom sustavu kao važan uzrok kod odraslih

Probavni sustav je najčešći izvor dugotrajnog, često vrlo malog krvarenja koje osoba ne primjećuje. Stolica pritom ne izgleda krvavo, a krvarenje može biti toliko malo da ga je nemoguće uočiti bez odgovarajuće dijagnostičke obrade. Takvo krvarenje se zove okultno krvarenje i otkriva se testovima iz stolice, gFOBT ili FIT.

Ovakvo krvarenje, ako dugo traje, može dovesti      do razvoja sideropenične anemije. Uzroci mogu biti različiti, povezani s: Zato kod odrasle osobe s novootkrivenom sideropeničnom anemijom nije dovoljno samo utvrditi da je željezo nisko. Potrebno je razmotriti zbog čega je došlo do njegova gubitka.

Posebnu pozornost zahtijevaju muškarci i žene nakon menopauze kod kojih ne postoji očit drugi razlog za nedostatak željeza. U takvim situacijama liječnik može preporučiti gastroenterološku obradu.

Osim okultnog krvarenja, anemija zbog manjka željeza može biti i posljedica manifestnog krvarenja, kada se ono vidi golim okom, a najčešći uzroci su:  

Zašto anemija zbog manjka željeza kod odraslih zahtijeva gastroenterološku obradu?

Jedna od najvažnijih pogrešaka kod manjka željeza jest promatrati samo laboratorijski nalaz, bez traženja uzroka.

Nadomjestak željeza može povećati njegove zalihe u organizmu i poboljšati krvnu sliku, ali ne uklanja nužno razlog zbog kojeg je do manjka došlo. Ako osoba, primjerice, kontinuirano gubi krv iz probavnog sustava, samo uzimanje željeza može privremeno popraviti laboratorijske vrijednosti, dok osnovni problem ostaje.

Zbog toga je kod određenih odraslih osoba potrebno napraviti gastroenterološku obradu. Cilj takve obrade nije samo potvrditi postoji li problem, nego pokušati pronaći potencijalni uzrok manjka željeza.

Ovisno o dobi, spolu, simptomima, laboratorijskim nalazima, obiteljskoj anamnezi i drugim čimbenicima, liječnik može preporučiti gastroskopiju, kolonoskopiju ili druge pretrage.

Gastroskopija omogućuje pregled jednjaka, želuca i početnog dijela tankog crijeva te otkrivanje različitih promjena koje bi mogle biti povezane s krvarenjem ili drugim probavnim tegobama.

Kolonoskopija omogućuje detaljan pregled debelog crijeva. Tijekom pregleda moguće je, prema potrebi, uzeti uzorak tkiva ili ukloniti polip. Polipi debelog crijeva često ne uzrokuju nikakve simptome, ali pojedini mogu krvariti ili s vremenom predstavljati zdravstveni rizik.

Važno je naglasiti da nije svakoj osobi s anemijom potrebna kolonoskopija ili gastroskopija. O potrebi za pojedinom pretragom odlučuje liječnik nakon procjene cijele kliničke slike.

Upravo zato anemiju ne treba promatrati samo kao laboratorijski problem. Ona ponekad može biti prvi znak da se u organizmu događa nešto što zahtijeva daljnju obradu.

 

Koje nalaze treba napraviti kod sumnje na manjak željeza?

Osnovna procjena najčešće započinje kompletnom krvnom slikom (KKS). Jedan od najvažnijih parametara je hemoglobin, čija snižena vrijednost znači anemiju.

U krvnoj slici promatra se i MCV, odnosno prosječna veličina eritrocita. Kod razvijene sideropenične anemije eritrociti često postaju manji zbog manjka      željeza, kada govorimo o mikrocitnoj anemiji. MCH, koji opisuje prosječnu količinu hemoglobina u eritrocitu, također može biti snižen.

U tablici su najvažniji laboratorijski nalazi kod sumnje na manjak željeza, što pojedini nalaz pokazuje i kako se obično mijenja kada željeza nedostaje.
 
Nalaz Što pokazuje Tipično kod manjka željeza
Hemoglobin (Hb) Protein u eritrocitima koji prenosi kisik. Na temelju njegove vrijednosti utvrđuje se postoji li anemija. ↓ snižen kada se razvije anemija. U ranoj fazi manjka željeza može biti uredan.
MCV Prosječna veličina eritrocita. ↓ snižen u razvijenoj fazi (mikrocitna anemija). Na početku može biti uredan.
MCH Prosječna količina hemoglobina u jednom eritrocitu. ↓ snižen (hipokromna anemija).
Feritin Zalihe željeza u organizmu. ↓ snižen, često i prije pada hemoglobina. Najvažniji pokazatelj manjka željeza.
Željezo (Fe) Količina željeza koja trenutačno cirkulira u krvi. ↓ obično sniženo, ali varira tijekom dana i ovisno o prehrani, pa se ne tumači samostalno.
TIBC Ukupni kapacitet krvi za vezanje željeza. Posredno pokazuje količinu transferina, proteina koji prenosi željezo. ↑ povišen jer organizam stvara više transferina kako bi „uhvatio” što više željeza.
UIBC Slobodni kapacitet za vezanje željeza, odnosno dio transferina koji još nije vezao željezo. ↑ povišen.
Saturacija transferina Postotak transferina koji je zasićen željezom (Fe / TIBC × 100). ↓ snižena.

Referentne vrijednosti razlikuju se među laboratorijima i ovise o metodi mjerenja, dobi i spolu, zato u tablici nisu navedene konkretne granice. Kod upale ili kronične bolesti feritin može biti uredan ili povišen iako zalihe željeza nisu dovoljne, pa nalaze uvijek treba tumačiti liječnik, zajedno s krvnom slikom, simptomima i općim zdravstvenim stanjem.

Međutim, krvna slika sama po sebi nije dovoljna za procjenu zaliha željeza u tijelu stoga određujemo sljedeće parametre:
  • Željezo (Fe)
  • UIBC
  • TIBC
  • Feritin
  • Saturacija      transferina
Feritin u krvi daje informaciju o zalihama željeza u organizmu. Nizak feritin upućuje na smanjene zalihe željeza i može biti važan znak nedostatka željeza čak i kada hemoglobin još nije snižen.

Željezo u krvi pokazuje količinu cirkulirajućeg željeza, ali njegova vrijednost može varirati i ne treba se tumačiti izolirano. Transferin je protein koji prenosi željezo kroz krv, dok saturacija transferina pokazuje koliki je udio transferina vezan za željezo. U uvjetima upale željezo u krvi bude sniženo, a feritin povišen. To zovemo „kočenje željeza“. Ovo stanje ne predstavlja manjak željeza.

Zbog toga se nalaz niskog željeza, niskog feritina ili promijenjene saturacije transferina uvijek treba promatrati zajedno s ostalim laboratorijskim parametrima.
Referentne vrijednosti mogu se razlikovati među laboratorijima i ovise o korištenoj metodi, dobi i spolu. Nalaze stoga treba interpretirati liječnik u kontekstu simptoma i cjelokupnog zdravstvenog stanja.

 

Kako se liječi anemija zbog manjka željeza?

Liječenje ovisi o uzroku i stupnju nedostatka željeza. Ako je utvrđen nedostatak, liječnik može preporučiti nadomjestak željeza u obliku oralnih preparata ili intravensku primjenu željeza.

Oralni preparati
željeza često su prvi izbor. Međutim, kod nekih osoba mogu izazvati probavne tegobe ili se ne podnose dobro.

Intravenska nadoknada željeza
podrazumijeva primjenu depo preparata željeza poput željezo karboksimaltoze kada se u jednoj infuziji u cijelosti nadoknadi deficit željeza i popune prirodne rezerve. Ovakav pristup je za pacijenta puno ugodniji i jednostavniji.

Važno je razumjeti da liječenje nije usmjereno samo na povećanje vrijednosti željeza u krvi. Ako postoji uzrok koji dovodi do kontinuiranog gubitka željeza, potrebno je liječiti i taj uzrok.

 

Kako se tablete željeza uzimaju da bi djelovale?

Na apsorpciju željeza utječu hrana i piće koji se konzumiraju istodobno s preparatom. Neki se preparati bolje apsorbiraju natašte, ali kod pojedinih osoba tada mogu uzrokovati više probavnih tegoba.

Vitamin C može poboljšati apsorpciju nehemskog željeza, dok kava i čaj mogu smanjiti njegovu apsorpciju. Kalcij također može utjecati na iskorištavanje željeza, zbog čega je važno obratiti pažnju na vrijeme uzimanja preparata u odnosu na određene namirnice i dodatke prehrani.

Točan način uzimanja ovisi o vrsti preparata i individualnim okolnostima, pa je najbolje pridržavati se preporuke liječnika ili uputa za konkretni lijek.

 

Koje su najčešće nuspojave nadomjestaka željeza?

Oralni preparati željeza mogu izazvati mučninu, nelagodu ili bol u želucu, zatvor i druge probavne tegobe. Jedna od čestih i očekivanih promjena je tamnija stolica.

Ako su nuspojave izražene, terapiju ne treba samostalno prekidati. Liječnik može procijeniti treba li promijeniti preparat, način uzimanja ili razmotriti drugi oblik nadoknade željeza.

 

Koja hrana pomaže kod manjka željeza?

Prehrana je važan dio prevencije i održavanja odgovarajućih zaliha željeza, ali kod razvijene anemije sama prehrana najčešće nije dovoljna za nadoknadu potrebne količine željeza.

Željezo iz hrane postoji u dva osnovna oblika. Hemsko željezo nalazi se prvenstveno u mesu, ribi i drugim namirnicama životinjskog podrijetla te se općenito bolje apsorbira. Nehemsko željezo nalazi se u biljnim namirnicama poput mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, cjelovitih žitarica i zelenog lisnatog povrća.

Na apsorpciju nehemskog željeza može pozitivno utjecati vitamin C. Zato se namirnice bogate željezom mogu kombinirati s povrćem i voćem koje sadrži vitamin C.

S druge strane, određeni sastojci hrane i napitaka mogu smanjiti apsorpciju željeza. Primjerice, kavu i čaj nije preporučljivo konzumirati neposredno uz obrok koji je posebno bogat željezom.

Ako je već razvijena anemija, promjena prehrane može biti koristan dio pristupa, ali ne bi trebala zamijeniti liječničku obradu i terapiju kada su oni potrebni.

 

Je li anemija opasna i što ako se ne liječi?

Na pitanje „da li je anemija opasna” ne postoji jedan odgovor koji vrijedi za sve osobe. Rizik ovisi o tome koliko je anemija izražena, koliko dugo traje, kako je nastala i kakvo je opće zdravstveno stanje osobe.

Blaga anemija može uzrokovati tek diskretne simptome, dok izraženija anemija može značajno utjecati na svakodnevni život. Dugotrajni nedostatak kisika može povećati opterećenje kardiovaskularnog sustava, osobito kod osoba koje već imaju određene bolesti srca ili krvnih žila.

Međutim, kod sideropenične anemije važna je još jedna stvar. Problem nije samo u tome što je hemoglobin nizak ili što nedostaje željeza, nego i u mogućnosti da postoji neprepoznat uzrok tog nedostatka.

Ako se anemija samo nadomješta željezom, a izvor kroničnog gubitka krvi ostane neotkriven, vrijednosti se mogu ponovno pogoršati nakon prestanka terapije.

Zato dugotrajna ili ponavljajuća anemija zahtijeva odgovarajuću liječničku procjenu.

 

Koje su druge vrste anemije?

Postoji više vrsta anemije i nisu sve posljedica manjka željeza.

Megaloblastična, odnosno makrocitna anemija (povišen MCV), može biti povezana s nedostatkom vitamina B12 ili folata. Kod hemolitičke anemije crvene se krvne stanice razgrađuju brže nego što ih organizam može nadoknaditi.

Aplastična anemija povezana je s poremećajem stvaranja krvnih stanica u koštanoj srži, dok se anemija kronične bolesti može pojaviti kod različitih dugotrajnih upalnih i drugih kroničnih stanja.

Prema veličini eritrocita anemije se mogu opisivati kao mikrocitne, normocitne i makrocitne. Sideropenična anemija u razvijenoj fazi često je mikrocitna i hipokromna, ali u početnim fazama MCV može biti uredan.

Zbog toga sama krvna slika nije uvijek dovoljna za određivanje uzroka anemije. Potrebno je sagledati sve dostupne nalaze i kliničku sliku.

 

Gdje obaviti obradu anemije u Zagrebu?

Anemija zbog manjka željeza nije samo laboratorijski nalaz koji treba „popraviti”. Posebno kod odraslih osoba važno je utvrditi zbog čega je do manjka željeza došlo.

Ako imate nizak feritin, nisko željezo, sniženi hemoglobin ili simptome poput dugotrajnog umora, slabosti i nedostatka zraka, razgovarajte s liječnikom o potrebnoj obradi.

U Poliklinici Arista u Zagrebu moguće je obaviti gastroenterološki pregled i, prema procjeni liječnika, potrebnu dijagnostičku obradu. Ovisno o nalazima i simptomima, ona može uključivati gastroskopiju, kolonoskopiju i druge postupke.

Cilj gastroenterološke obrade nije samo pronaći potencijalni izvor krvarenja, već dobiti cjelovitiju sliku zdravstvenog stanja probavnog sustava i odrediti daljnje korake.

Osim dijagnostike, u Poliklinici Arista moguće je liječenje anemije intravenskom nadoknadom željeza čime se u jednoj infuziji nadoknade sve zalihe željeza.

Ako se anemija ponavlja, ako se vrijednosti željeza ponovno smanjuju nakon terapije ili ako uzrok manjka nije jasan, nemojte se zadržati samo na nadomjesku željeza. Pravodobna liječnička procjena važan je korak u pronalaženju mogućeg uzroka i odgovarajućeg načina liječenja.
 
 

Česta pitanja

  • Vrijeme potrebno za normalizaciju željeza, hemoglobina i feritina razlikuje se od osobe do osobe.
  • Hemoglobin se tijekom odgovarajuće terapije može početi povećavati relativno brzo, dok obnavljanje zaliha željeza može trajati znatno dulje.
  • Zbog toga se terapija često nastavlja i nakon normalizacije hemoglobina, uz kontrolu nalaza prema preporuci liječnika.
  • Blagi nedostatak željeza može se ponekad poboljšati ako se ukloni prolazni uzrok i poboljša unos željeza.
  • Međutim, razvijenu sideropeničnu anemiju ne treba ignorirati.
  • Kod odraslih osoba posebno je važno utvrditi postoji li kronični gubitak krvi ili drugi razlog zbog kojeg se zalihe željeza smanjuju.
  • Ne. Kolonoskopija nije automatski potrebna svakoj osobi s anemijom.
  • Odluka ovisi o uzroku anemije, dobi, spolu, simptomima, laboratorijskim nalazima, obiteljskoj anamnezi i drugim čimbenicima.
  • Kod određenih odraslih osoba sa sideropeničnom anemijom kolonoskopija može biti važan dio gastroenterološke obrade.
  • Krvna slika može pokazati anemiju, primjerice kroz sniženi hemoglobin, a kod razvijenog manjka željeza mogu se pojaviti i promjene MCV-a i MCH-a.
  • Međutim, manjak željeza može postojati i prije razvoja anemije.
  • Zato se prema procjeni liječnika određuju i feritin te drugi parametri metabolizma željeza.
  • Feritin i željezo u krvi ne predstavljaju istu stvar.
  • Feritin prvenstveno daje informaciju o zalihama željeza, dok željezo u krvi predstavlja trenutačnu količinu cirkulirajućeg željeza i može varirati.
  • Zato je moguće imati nizak feritin uz trenutačno urednu vrijednost željeza. Nalaze treba promatrati zajedno s krvnom slikom i ostalim parametrima.
  • Kava i čaj mogu smanjiti apsorpciju željeza ako se uzimaju istodobno s preparatom.
  • Zbog toga ih je u pravilu bolje vremenski odvojiti od uzimanja željeza.
  • Točan raspored ovisi o vrsti preparata i preporuci liječnika.
  • Ovisi o konkretnoj polici privatnog zdravstvenog osiguranja i njezinim uvjetima.
  • Pokrivenost može uključivati različite preglede i dijagnostičke postupke.
  • Prije naručivanja preporučujemo provjeriti pokriva li vaša polica gastroenterološki pregled, laboratorijsku obradu te eventualne postupke poput gastroskopije ili kolonoskopije.