Srčani udar (infarkt) - kako ga prepoznati, spriječiti i liječiti?

Objavljeno: 1.8.2025.
Zadnja izmjena: 2.8.2025.
Srčani udar (infarkt) - kako ga prepoznati, spriječiti i liječiti?

Što je srčani udar?

Srčani udar, poznat i kao infarkt miokarda, ozbiljno je medicinsko stanje koje nastaje kada dolazi do značajnog smanjenja ili prekida dotoka krvi u dio srca. Bez dovoljne opskrbe kisikom, stanice srčanog mišića počinju odumirati već nakon nekoliko minuta, što može dovesti do trajnog oštećenja srca i smrti. Infarkt miokarda predstavlja vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, zbog čega je izuzetno važno razumjeti kako nastaje, prepoznati simptome i naučiti kako pravilno reagirati u slučaju njegove pojave.

 

Kako dolazi do srčanog udara?

Infarkt miokarda rezultat je složenog i dugotrajnog procesa koji dovodi do prekida krvi kroz koronarne arterije - krvne žile koje opskrbljuju srce.
 
Sam proces koji dovodi do srčanog udara započinje godinama prije razvojem ateroskleroze - stanja u kojem se masne naslage talože na stijenkama koronarnih arterija. Tijekom vremena ti aterosklerotski plakovi rastu, čime se smanjuje protok krvi kroz koronarne arterije i otežava opskrba srčanog mišića kisikom i hranjivim tvarima.
 
Svojim rastom ti plakovi postaju nestabilni te mogu pucati što u tijelu potiče mehanizme zgrušavanja krvi kako bi se popravilo to oštećenje stijenke arterije te nastaje ugrušak. Kada ugrušak blokira protok krvi kroz koronarnu arteriju, dio srčanog mišića ostaje bez kisika. Ovisno o trajanju i veličini začepljenja, posljedice mogu biti ozbiljne i ponekad nepovratne. Srce, kao organ koji neprestano pumpa krv kroz tijelo, izrazito je osjetljivo na svaki prekid u opskrbi kisikom i hranjivim tvarima, a čak i kratkotrajno začepljenje može dovesti do odumiranja većeg broja stanica srčanog mišića.
 
Proces nastanka srčanog udara može biti ubrzan povišenim krvnim tlakom ili kolesterolom, pušenjem, dijabetesom, pretilošću i genetskom predispozicijom jer ti faktori povećavaju rizik od pucanja plaka.
 
U rjeđim situacijama, srčani udar može nastati i bez djelomične ili potpune blokade koronarnih arterija. Kada dođe do snažnog spazma (grčenja) ovih arterija, opskrba srca kisikom može biti prekinuta, što može dovesti do infarkta miokarda.
 
 

Simptomi srčanog udara

Prepoznavanje simptoma srčanog udara od ključne je važnosti za brzo reagiranje i spašavanje života.

Simptomi srčanog udara, mogu se značajno razlikovati među pojedincima, a ponekad su toliko suptilni da ih se lako može zamijeniti za manje ozbiljne zdravstvene probleme.
 
Klasični simptomi srčanog udara obično se javljaju kod muškaraca. Najčešći simptom je snažna, stezajuća bol u prsnom košu koja obično traje nekoliko minuta, vraća se te se ne povlači nakon odmaranja. Bol se često širi u lijevu ruku, vrat, ramena ili leđa. Uz bol u prsima, osobe koje doživljavaju infarkt mogu osjećati otežano disanje, mučninu, vrtoglavicu ili nagli osjećaj slabosti. Neki ljudi mogu imati i simptome koji se lako mogu pripisati drugim bolestima, poput osjećaja žgaravice ili povraćanje. Posebno je važno obratiti pažnju na tzv. lagani infarkt, kod kojeg su simptomi često suptilni i blagi pa se ne prepoznaju na vrijeme kao simptomi srčanog udara.
 
 

Simptomi srčanog udara u specifičnim populacijama

Srčani udar može različito izgledati kod različitih skupina ljudi, zbog čega je ključno razumjeti kako simptomi mogu varirati.
 
Kod žena često ne nalazimo klasične simptome srčanog udara pa on može proći neprepoznat. Žene obično imaju nespecifične simptome poput kratkoće daha, mučnine, povraćanja, boli u leđima ili čeljusti, kao i ekstremnog umora koji nema očit razlog. Bol u prsima kod žena može biti manje izražena ili se može opisivati više kao nelagoda ili osjećaj peckanja.
 
Kod starijih osoba simptomi srčanog udara često su nejasniji te se mogu prezentirati kao tjelesna slabost, dezorijentiranost, otežano disanje ili iznenadna nesvjestica. Zbog toga srčani udar kod starijih često ostaje neprepoznat sve dok ne dođe do ozbiljnih komplikacija, poput zatajenja srca ili trajnog oštećenja srčanog mišića.
 
 

Što učiniti u slučaju srčanog udara?

Ako sumnjate na srčani udar, važno je odmah reagirati i poduzeti pravilne korake! Odgađanje traženja medicinske pomoći može dovesti do ozbiljnih komplikacija, a brza i pravovremena reakcija može značajno povećati šanse za preživljavanje i smanjiti dugoročne posljedice.
 
 

Odmah pozovite hitnu pomoć!

Najvažniji korak u situaciji srčanog udara je pozivanje hitne pomoći na broj 194 bez odgađanja. Vrijeme je ključna komponenta jer što brže medicinski tim stigne, to će bolje i brže moći pružiti potrebnu pomoć.

 
 

U slučaju da osoba ne diše i nema puls - reanimirajte!

U slučaju da osoba izgubi svijest, provjerite puls i disanje. Ako osoba ne diše i nema pulsa, treba je smjestiti na ravnu površinu i odmah započeti s kompresijama prsnog koša. Potrebno je otprilike 100 do 120 snažnih pritisaka u minuti u sredini prsnog koša, između bradavica. Ove kompresije pomažu u održavanju krvotoka i opskrbi vitalnih organa, kao što su mozak i srce, kisikom dok ne stigne medicinska pomoć.


 

U slučaju da je osoba pri svijesti - držite ju mirnom i dajte joj aspirin!

Dok čekate hitnu pomoć držite osobu mirnom jer dodatni fizički napor može pogoršati stanje. Ako osoba može gutati, dajte joj 300 mg aspirina da prožvače i proguta. Aspirin djeluje tako da razrjeđuje krv i pomaže u smanjenju mogućnosti stvaranja krvnog ugruška koji može potpuno blokirati krvnu žilu, što pomaže u smanjenju veličine srčanog udara i sprječavanju daljnjeg oštećenje srca.

 

Uzroci i čimbenici rizika za srčani udar

Čimbenici rizika koji povećavaju vjerojatnost srčanog udara obuhvaćaju brojne okolišne, biološke i genetske faktore. Među najvažnijima su:
 
  1. Visoki krvni tlak (hipertenzija) - jedan od najvažnijih čimbenika rizika za srčani udar je visoki krvni tlak koji oštećuje krvne žile i povećava opterećenje srca, čineći ga osjetljivijim na oštećenja.
  2. Neuravnotežene razine kolesterola - visoke razine LDL - a (poznatog kao i “loš kolesterol”) doprinose stvaranju plaka u arterijama, dok niska razina HDL kolesterola (“dobrog kolesterola”) može smanjiti sposobnost organizma da ukloni taj plak.
  3. Pušenje -  ozbiljno oštećuje krvne žile i smanjuje količinu kisika u krvi, povećavajući rizik od stvaranja krvnih ugrušaka koji mogu blokirati koronarne arterije.
  4. Nedostatak fizičke aktivnosti - povećava rizik od razvoja srčanih bolesti jer fizička neaktivnost doprinosi povećanju tjelesne mase, neuravnoteženim razinama kolesterola i povišenom krvnom tlaku.
  5. Nezdrava prehrana - prehrana bogata zasićenim mastima s povišenim dnevnim unosom soli može povećati rizik od razvoja hipertenzije, povišenog kolesterola i pretilosti, što sve pridonosi povećanom riziku od srčanog udara.
  6. Stres - dugotrajan stres može povećati rizik od srčanog udara.
  7. Dijabetes - loše kontrolirani ili neliječeni dijabetes utječe na razvoj infarkta miokarda jer visoka razina glukoze u krvi može oštetiti krvne žile i povećati nakupljanje plaka u arterijama
  8. Alkohol - prekomjerna konzumacija alkohola može povećati krvni tlak, razinu kolesterola i povećati rizik od razvoja dijabetesa, što sve povećava vjerojatnost srčanog udara.
  9. Obiteljska povijest bolesti srca - rizik od srčanog udara raste ako su osobe u obitelji patile od srčanih bolesti.
  10. Dob i spol - rizik infarkta miokarda raste s dobi te je u mlađoj populaciji češći u muškaraca, a nakon menopauze nestaje protektivno djelovanje estrogena pa je rizik jednak kod muškaraca i žena.
 
Predinfarktno stanje, koje se očituje privremenim smanjenjem dotoka krvi u srčani mišić, može biti upozorenje na nadolazeći infarkt. Simptomi se javljaju zbog toga što su arterije već djelomično sužene zbog plaka, a srce doživljava privremene epizode smanjenog protoka krvi.Predinfarktno stanje obično se prezentira bolom u prsima pri naporu, umorom, znojenjem i kratkoćom daha.

Prepoznavanje predinfarktnog stanja i pravovremeno liječenje može spriječiti nastanak srčanog udara.
 
 

Dijagnostika srčanog udara

Ako postoji sumnja na srčani udar, izuzetno je važno prikupiti sve relevantne informacije kako bi se što brže donijela ispravna dijagnoza i započelo liječenje.
 
Postavljanje dijagnoze srčanog udara započinje temeljitim pregledom kod kardiologa te proučavanjem njegove medicinske dokumentacije. Za medicinsku povijest relevantne su informacije o hipertenziji, dijabetesu, pušenju, pretilosti, postojećim srčanim bolestima te srčanim tegobama u obitelji.
 
Nakon procjene simptoma te pregleda pacijenta i njegove medicinske povijesti, slijedi niz dijagnostičkih testova kako bi se potvrdila prisutnost srčanog udara. Najčešći test koji se koristi je elektrokardiogram (EKG), koji bilježi električnu aktivnost srca i može otkriti znakove srčanog udara. Također, povišene razine određenih biomarkera, kao što je troponin koji se oslobađa u krv pri oštećenju srčanog mišića, ključne su za potvrdu dijagnoze.
 
Dodatni testovi, poput ehokardiografije (ultrazvučni pregled srca) ili koronarne angiografije, mogu se koristiti kako bi se bolje vizualizirao protok krvi u koronarnim arterijama.

 

Liječenje srčanog udara

Liječenje srčanog udara fokusira se na obnovu krvnog protoka prema srčanom mišiću, sprečavanje daljnjeg oštećenja i povećanje šansi za preživljavanje.
 
U većini slučajeva, prvi korak u liječenju srčanog udara uključuje primjenu lijekova. Obično se prepisuju aspirin, koji smanjuje mogućnost nastanka novih krvnih ugrušaka jer razrjeđuje krv. Često se koristi i nitroglicerin koji širi krvne žile, poboljšavajući protok krvi prema srcu. Ako je uzrok infarkta krvni ugrušak, mogu se koristiti trombolitički lijekovi, koji razgrađuju ugrušak te omogućuju normalizaciju krvnog protoka.
 
Kada lijekovi nisu dovoljni, izvodi se perkutana koronarna intervencija (PCI), koja uključuje umetanje katetera u blokiranu koronarnu arteriju i proširivanje napuhavanjem balona. Ponekad se postavlja stent, mali mrežasti okvir koji održava arteriju otvorenom. Idealni vremenski okvir za izvođenje PCI-a je 90 minuta od početka simptoma srčanog udara.
 
U slučaju višestrukih blokada preporuča se koronarna arterijska bypass operacija (CABG), kirurški zahvat u kojem se koristi zdrava krvna žila iz drugih dijelova tijela za zaobilaženje blokiranih arterija, čime se obnavlja protok krvi prema srcu.
 
Pacijentima u oporavku od srčanog udara kardiolozi prepisuju dugoročnu terapiju za kontrolu tlaka i kolesterola, kao što su ACE inhibitori, beta blokatori, blokatori kalcijevih kanala i statini. Preporuča se doživotna niskodozna terapija aspirinom za sprječavanje budućih infarkta miokarda.

 

Komplikacije i posljedice srčanog udara

Komplikacije koje nastanu nakon srčanog udara mogu biti dugoročne te u mnogim slučajevima značajno pogoršavaju kvalitetu života.
 
Jedna od najozbiljnijih posljedica srčanog udara je zatajenje srca. Ova komplikacija nastaje kada oštećeni srčani mišić postane previše slab da bi učinkovito pumpao krv. Zatajenje srca može biti akutno, odmah nakon srčanog udara, ili se može razviti postupno, kako oštećenje srca napreduje.
 
Zatajenje srca dovodi do usporenog dolaska krvi do bitnih organa, što se prezentira slabošću i letargijom. Također, krv se usporeno vraća do srca i produljeno se zadržava na periferiji tijela, što dovodi do oteklina nogu i edema pluća. Ovisno o težini oštećenja srčanog mišića, zatajenje srca može se tretirati lijekovima i promjenama životnih navika, ali u nekim slučajevima možda će biti potrebna i kirurška intervencija.
 
Također, srčani udar može izazvati poremećaje srčanog ritma (aritmije), koje mogu biti vrlo opasne jer povećavaju rizik od iznenadne srčane smrti. Simptomi i znakovi mogu varirati od osjećaja blagog “preskakanja srca”, umora, vrtoglavice sve do razvitka ozbiljnog, životno ugrožavajućeg poremećaja ritma.
 
 

Prevencija srčanog udara

Srčani udar je jedan od vodećih uzroka smrti diljem svijeta, no postoje učinkovite strategije koje mogu smanjiti rizik od njegovog nastanka.
 
Prevencija srčanog udara temelji se na usvajanju zdravog načina života i kontrole rizičnih čimbenika.
 
Kontrola krvnog tlaka može značajno smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti. Redovito praćenje krvnog tlaka, uzimanjem lijekova po preporuci liječnika i održavanjem zdrave tjelesne mase, može pomoći u održavanju krvnog tlaka unutar zdravih granica. Osim toga, važno je smanjiti unos soli u prehrani jer sol može povećati krvni tlak, a time i opterećenje na srce.
 
Uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, ribom, integralnim žitaricama, zdravim mastima (poput maslinovog ulja i orašastih plodova) ključ je prevencije razvitka infarkta miokarda. Smanjivanje unosa prerađene brze hrane, alkohola i šećera može značajno smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti.
 
Smanjenje unosa zasićenih masnih kiselina, a povećanje unosa zdravih masti poput omega-3 masnih kiselina, može značajno poboljšati razinu kolesterola.
 
Još jedan ključni faktor u prevenciji srčanog udara je prestanak pušenja. Pušenje povećava rizik od srčanih bolesti jer oštećuje krvne žile, povećava krvni tlak i ubrzava puls, dok kemikalije u cigaretama smanjuju razinu kisika u krvi i potiču stvaranje krvnih ugrušaka.
Redovita tjelesna aktivnost i održavanje zdrave težine također igra ključnu ulogu u prevenciji srčanog udara. Tjelovježba poboljšava cirkulaciju, povećava snagu srca, pomaže u kontroli krvnog tlaka i kolesterola te smanjuje rizik od pretilosti, što je dodatni čimbenik rizika za srčane bolesti.
 
Stres je često zanemareni čimbenik koji može iznimno negativno utjecati na zdravlje srca. Dugotrajni stres može povećati krvni tlak, uzrokovati nesanicu, povećati unos nezdrave hrane i potaknuti pušenje. Upravljanje stresom putem meditacije, tehnika opuštanja, dubokog disanja ili čak hobija koji vas opuštaju, može pomoći u smanjenju njegovog negativnog utjecaja na srce.
 
Uz odgovarajuće strategije i preventivne mjere, možete značajno smanjiti rizik od razvoja srčanog udara i osigurati zdravo srce za budućnost!
 
 

Život nakon srčanog udara

Srčani udar predstavlja traumatsko iskustvo koje može ostaviti fizičke, psihičke i emocionalne posljedice na osobu.
 
Iako se to ponekad čini iznimno teško, oporavak je itekako moguć uz odgovarajuću podršku i promjene u načinu života. Uz pravilnu medicinsku skrb, fizičku rehabilitaciju i promjene u svakodnevnim navikama, mnogi pacijenti uspješno se vraćaju u normalan život, a kvaliteta života se značajno poboljšava!
 
Život nakon srčanog udara zahtijeva brojne prilagodbe, ali je itekako moguć uz pravilnu rehabilitaciju i podršku. Promjene uključuju minimalizaciju utjecaja rizičnih čimbenika, usvajanje zdravih prehrambenih navika, redovitu tjelesnu aktivnost prilagođenu zdravstvenom stanju, prestanak pušenja i strogo pridržavanje medicinske terapije. Psihološka podrška također igra važnu ulogu, jer mnogi pacijenti nakon infarkta osjećaju strah, depresiju ili anksioznost. Uz stručnu pomoć i podršku obitelji, većina ljudi može ponovno uživati u aktivnom i kvalitetnom životu!
Nazovite i rezervirajte termin