arista@poliklinika-arista.hr

Ul. Dragutina Domjanića 19
10000 Zagreb, Hrvatska

Ponedjeljak – Petak:    08.00h – 20.00h
Subota, Nedjelja:          zatvoreno

Život nakon srčanog udara

Srčani udar predstavlja stanje kada srčani mišić dobiva neadekvatnu opskrbu kisikom. Najčešće je posljedica koronarne bolesti koja podrazumijeva suženja na koronarnim arterijama. Nakon oporavka od srčanog udara, na srčanom mišiću ostaje ožiljak koje može više ili manje utjecati na normalan rad srca nakon infarkta. 

Često nakon epizode infarkta miokarda kod pacijenata ostaje dosta nejasnoća kako se ponašati dalje u životu nakon srčanog udara. U nastavku vam donosimo neke smjernice kako se ponašati nakon preboljenog srčanog udara. 

Smijem li se baviti tjelovježbom nakon srčanog udara?

Nakon srčanog udara, normalno je brinuti se o tome koje vježbe smijete izvoditi, a koje ne. Održavanje tjelesne aktivnosti važno je za vaše srce i cjelokupno zdravlje. To će ubrzati vašu sposobnost da se vratite normalnim aktivnostima, smanjiti vaše šanse za ponovno dobivanje srčanog udara i pomoći vam da se osjećate zdravije i imate više energije.

Sjajno mjesto za početak tjelesne aktivnosti nakon srčanog udara je program srčane rehabilitacije (rehabilitacija srca). Rehabilitacija srca često uključuje tjelesnu aktivnost i propisivanje sigurnih, personaliziranih vježbi za poboljšanje zdravlja srca. Prije nego postanete aktivni, razgovarajte sa svojim liječnikom ili timom za rehabilitaciju srca. Trebat će vam savjet o ponovnom započinjanju aktivnosti i samostalnom tempu.

Što možete učiniti odmah nakon srčanog udara?

Često se možete vratiti svojim uobičajenim aktivnostima unutar nekoliko tjedana nakon srčanog udara. To ovisi o vašem zdravlju i razini aktivnosti prije srčanog udara te o tome koliko je štete prouzročio srčani udar. Vaš liječnik će razgovarati o tome koje aktivnosti možete raditi kod kuće prije nego što napustite bolnicu. Neki ljudi trebaju podršku za povratak samostalnom životu. Možda će vam trebati njega u vašem domu, pomoć oko obroka, čišćenja i tuširanja, kupovine, transporta i održavanja doma. Razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste saznali kakva vam je pomoć dostupna.

Važno je pridržavati se savjeta liječnika i polako povećavati svoju aktivnost. Sjajan način za početak je obavljanje laganih, svakodnevnih aktivnosti, poput kuhanja i šetnje po kući.

Izbjegavajte obavljanje težih kućanskih poslova, poput metenja, usisavanja ili košnje travnjaka dok vam liječnik ne kaže da je to u redu. Možete se nadograđivati postupnim dodavanjem drugih aktivnosti kako budete mogli. Uvjerite se da nemate boli ili nelagode dok dodajete nove aktivnosti. Trebali biste težiti da svaki dan manje sjedite.

Nakon što počnete upravljati dnevnim aktivnostima, odlazak na rehabilitaciju srca odličan je način da vratite svoju kondiciju na pravi put.

Najbolji savjeti za tjelesnu aktivnost

Razgovarajte sa svojim liječnikom ili članom tima za rehabilitaciju srca kako biste bili sigurni da je vaša tjelovježba sigurna i prikladna.

  1. Prestanite i odmorite se ako vam neka aktivnost uzrokuje bol ili ako ste jako umorni, imate vrtoglavicu ili imate kratak dah.
  2. Nosite sa sobom mobilni telefon, u slučaju da se osjećate loše i morate pozvati pomoć.
  3. Ako vam je propisan lijek za anginu, imajte ga uz sebe tijekom vježbanja.
  4. Ne vježbajte odmah nakon jela ili alkohola.
  5. Pijte vodu prije i poslije vježbanja (kako biste nadomjestili tekućinu izgubljenu znojenjem)

Što je s hodanjem?

Jeste li znali da je hodanje odličan način vježbanja? Hodanje je pogodno za osobe svih dobnih skupina i razina kondicije. To se može učiniti bilo gdje i još bolje, besplatno je!

Dokazano je da hodanje:

  1. Pomaže u kontroli težine, krvnog tlaka i kolesterola
  2. Smanjuje  rizik od razvoja nekih vrsta raka
  3. Održava gustoću kostiju, smanjujući rizik od osteoporoze i prijeloma
  4. Poboljšava ravnotežu i koordinaciju, smanjujući rizik od padova i ozljeda.

Najbolji savjeti za hodanje

Počnite polako i nemojte se previše forsirati. Nakon srčanog udara, možete započeti s hodanjem 5-10 minuta dnevno i polako povećavati do 30 minuta tijekom nekoliko tjedana.

Započnite laganim hodanjem oko kuće ili ulice. Provjerite je li tlo ravno. Hodajte udobnim tempom. Trebali biste moći razgovarati bez da vam nedostaje zraka. Ako se jednog dana ne osjećate dovoljno dobro da hodate, pustite svoje tijelo da se odmori. U redu je propustiti šetnju taj dan. Započnite s ciljem, poput hodanja do lokalne trgovine ili oko kvarta. 

Mogu li ići stepenicama?

Ako u mjestu gdje živite postoje stepenice, možete se polako penjati njima kada dođete kući iz bolnice. Imajte na umu da hodanje uz stepenice oduzima više energije, pa uzmite vremena i odmorite se ako je potrebno. Postupno povećavajte broj stepenica kojima se penjete i brzinu kojom se penjete

Što je s bavljenjem sportom?

Važno je sudjelovati u aktivnostima i sportovima u kojima uživate. Kako se vaša kondicija i samopouzdanje budu povećavali, trebali biste ponovno moći početi s aktivnostima poput plesa, vožnje bicikla, plivanja, golfa i boćanja.

Uvijek pitajte svog liječnika o bavljenju određenim sportovima ili drugim fizičkim aktivnostima. Vaš bi vam liječnik mogao preporučiti da se klonite nekih natjecateljskih sportova.

Što je s dizanjem utega i treningom otpora?

Dizanje utega i trening otpora poboljšavaju vašu mišićnu masu i snagu. Uvijek razgovarajte sa svojim prije početka bilo kakvih vježbi za jačanje mišića. On će vam dati savjet o tome koja je težina prikladna i sigurna za vas.Svoju snagu možete poboljšati kod kuće dižući lagane utege, poput konzervi konzervirane hrane ili vrećica riže.  Kao i kod svake druge aktivnosti, počnite polako i postupno napredujte. Počnite s 10 ponavljanja male težine koju možete lako podići. Možete ga postupno povećavati tijekom vremena dok ne dosegnete 20 ponavljanja. Trebali biste normalno disati kada podižete utege ili obavljate druge aktivnosti dizanja, kao što je nošenje teške kupovine ili košare s mokrim rubljem. Nikada ne zadržavajte dah dok dižete utege, čak ni one male. Napor dizanja utega može povisiti vaš krvni tlak

poliklinika-arista-placeholder-web

dr. sc. Ivana Jurin, dr. med.

Kardiologija

Dr. sc. Ivana Jurin, dr. med, specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije, rođena je 19.12.1981. godine u Zagrebu. Nakon završene V gimnazije u Zagrebu 2000. godine, upisala je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kojem je diplomirala u srpnju 2006. godine.

Imate pitanja?

Javite nam se!

U poliklinici Arista čekaju vas stručni i uvijek dobro raspoloženi liječnici.

Nazovite, pitajte što vas interesira i upoznajte naš tim!
Nazovite nas ili ispunite podatke, a mi ćemo Vam se javiti u najbržem mogućem roku.

Suglasnost