Utjecaj povišenog krvnog tlaka na zdravlje
Arterijska hipertenzija (povišeni krvni tlak) vodeći je čimbenik rizika za srčane, moždane i bubrežne bolesti, a pogađa gotovo trećinu stanovnika Hrvatske.
Uz dijabetes, hipertenzija predstavlja jedan od glavnih uzročnika kronične bubrežne bolesti koja dovodi do zatajenja bubrega i potrebe za dijalizom. Nažalost, najveći dio ovih bolesnika s blagim do umjerenim stupnjem zatajivanja bubrežne funkcije je neprepoznat.
Visoki tlak – simptomi
Činjenica da arterijska hipertenzija najčešće ne daje simptome razlog je za kasno postavljanje dijagnoze. Ova bolest u tišini dovodi do postepenog oštećenja krvnih žila, srca, mozda i bubrega pa se zove „tihi ubojica“.
Kada se jave, neki od najčešćih simptoma visokog krvnog tlaka uključuju:
- glavobolju,
- umor,
- vrtoglavicu,
- zamućen vid,
- bol u prsima,
- dispneju (otežano disanje) te
- ponekad krvarenje iz nosa.
Simptomi kada se jave obično su manifestacija oštećenja ciljnih organa što uključuje ishemijsku bolest srca, zatajenje srca, moždani udar i oštećenje bubrega.
Dijagnostička obrada arterijske hipertenzije
Arterijska hipertenzija većinom je esencijalna, što znaći primarna (nije posljedica neke druge bolesti). No, dio pacijenata ima sekundarnu arterijsku hipertenziju što znaći da je povišeni krvni tlak posljedica neke druge bolesti (bubrežne ili metaboličke).
S ciljem otkrivanja stupnja hipertenzije i njezinog uzroka potrebno je učiniti cjelovitu obradu koja uključuje:
- procjena oštećenja „ciljnih“ organa
- UZV srca,
- UZV bubrega s dopplerom renalnih arterija,
- albuminurija,
- UZV dijagnostika bolesti urotrakta,
- 24h mjerenje arterijskog tlaka,
- cjelovita kardiološka obrada zbog otkrivanja pridruženih faktora rizika i bolesti te
- obrada endokrinoloških uzroka hipertenzije.
Holter tlaka kao zlatni standard
Jedna od osnovnih metoda u procjeni hipertenzije je 24 satno kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka ili holter tlaka. To je jednostavna i bezbolna metoda 24-satnog mjerenja tlaka kako bi se dobile prave vrijednosti tlaka tijekom dnevnih aktivnosti.
Ovakav način mjerenja je bolji od jednokratnog mjerenja tlaka u ambulanti liječnika ili kod kuće jer daje pravu sliku kretanja vrijednosti tlaka tijekom dana i noći.
Uređaj se sastoji od manžete tlakomjera i malog elektroničkog uređaja koji aktivira tlakomjer u pravilnim vremenskim razmacima te bilježi vrijednosti.
Važnost holtera u prevenciji komplikacija
Koristeći holter tlaka možemo rano otkriti povišeni krvni tlak i spriječiti oštećenja ciljnih organa (srca, bubrega, mozga, žila). Upravo otkrivanje novonastale hipertenzije ili granične hipertenzije omogućava da se na vrijeme započne optimalno liječenje visokog tlaka i drugih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Osim toga, holter tlaka može detektirati:
- maskiranu hipertenziju, hipertenziju „bijele kute“,
- povremene promjene tlaka,
- provjeriti učinak terapije te
- otkriti epizode niskoga tlaka.
Preporuča ga se učiniti svim bolesnicima s visokim rizikom od razvoja kardiovaskularnih komplikacija, bolesnicima sa šećernom bolesti, s preboljenim moždanim udarom, cerebrovaskularnim bolestima, nakon transplantacije bubrega i drugih organa. Uputno ga je učiniti i tijekom trudnoće ukoliko se sumnja na razvoj hipertenzije.
Za buduće mame holter je važan kao alat za prekoncepcijsko savjetovanje, dijagnostiku i liječenje hipertenzije u trudnoći te za ranu dijagnostiku eventualnih komplikacija (preeklampsija).
Cjelovit pristup liječenju hipertenzije
Za učinkovito liječenje hipertenzije potrebno je zauzeti holistički pristup koji uključuje:
- promjene prehrambenih navika
- adresirati stav prema tjelovježbi te
- individualni pristup farmakoterapiji
Ovakav pristup povišenom tlaku važan je za novootkrivene slučajeve i blagu hipertenziju, ali isto tako i za dugogodišnje hipertoničare, osobe visoke životne dobi te osobito za bolesnike s rezistentnom i slabo reguliranom hipertenzjiom.
U poliklinici Arista očekuje Vas vrhunski tim nefrologa i kardiologa. Obratite nam se s punim povjerenjem.
prim. dr. sc. Miroslav Raguž, dr. med.
Kardiologija
Primarijus Miroslav Raguž je u KBC Sestre Milosrdnice obavio specijalizaciju iz interne medicine. Specijalistički ispit položio je 1994. godine, a potom je 2005. godine uspješno položio subspecijalistički ispit iz kardiologije. Osim toga, 2018. g položio je i dodatan specijalistički ispit iz intenzivne medicine. Svoj radni vijek proveo je na Zavodu za bolesti srca i krvnih žila gdje i sudjelovao u osnivanju koronarne jedine te je jedan od prvih interventnih kardiologa koji izvode intervencije na koronarnim arterijama. Od 2003. g. voditelj je Koronarne jedinice Zavoda za bolesti srca i krvnih žila Klinike za unutarnje bolesti Kliničke bolnice Dubrava.
