Chronova (Kronova) bolest - simptomi, dijagnoza i prehrana

Objavljeno: 15.9.2025.
Zadnja izmjena: 15.9.2025.
Chronova (Kronova) bolest - simptomi, dijagnoza i prehrana

Što je Chronova (Kronova) bolest?

Crohnova (Kronova) bolest spada u skupinu kroničnih upalnih bolesti crijeva. Radi se o vrlo kompleksnom autoimunom poremećaju u kojem imunološki sustav (kod genetski predisponiranih osoba) pretjerano reagira protiv vlastitog probavnog sustava i uzrokuje upalu. Imunološki sustav najčešće reagira u kontaktu sa mikroorganizmima koji normalno žive u našim crijevima. Pretpostavlja se da je u ljudi koji razviju Crohnovu bolest stijenka probavne cijevi na mjestima propusnija što uzrokuje da upalne stanice dođu u kontakt s mikroorganizmima u unutrašnjosti crijeva.

Radi se o dugotrajnom, progresivnom i recidivirajućem poremećaju koji može zahvatiti bilo koji dio probavnog sustava, iako se najčešće javlja u području završnog dijela tankog crijeva. Karakteristično je da upala prodire duboko kroz sve slojeve crijevne stijenke, što ju razlikuje od ulceroznog kolitisa, s kojim se često uspoređuje.

Jedna od osobitosti bolesti jest njezin nepredvidiv tijek. Razdoblja kada su simptomi izrazito izraženi izmjenjuju se s fazama smirenosti i remisije, što oboljelima često stvara osjećaj nesigurnosti i otežava planiranje svakodnevnih aktivnosti. Uzrok bolesti još nije u potpunosti razjašnjen. Smatra se da kombinacija genetskih predispozicija, okolišnih čimbenika i poremećaja imunološkog odgovora stvara uvjete za nastanak bolesti. Zbog svoje kompleksnosti, Crohnova bolest se ponekad kasno dijagnosticira te zahtjeva multidisciplinarni pristup i dugotrajnu brigu.
 
 

Simptomi Crohnove (Kronove) bolesti

Simptomi ovog poremećaja mogu biti vrlo raznoliki, što ga ponekad čini izazovnim za dijagnosticiranje. Najčešće se javlja proljev koji traje tjednima ili mjesecima i ne reagira na uobičajene terapije. Uz njega se pojavljuju i bolovi u trbuhu, koji mogu biti blagi, ali mogu i ometati svakodnevno funkcioniranje. Kod brojnih pacijenata bolest uzrokuje i značajan gubitak tjelesne težine, jer tijelo zbog oštećenja crijevne sluznice ne može učinkovito apsorbirati hranjive tvari, te anemija i pothranjenost.
 
Važno je istaknuti da se simptomi ne moraju uvijek javljati u istoj kombinaciji niti u jednakom intenzitetu. Kod nekih pacijenata dominira kronični proljev, kod drugih bolovi i grčevi, dok treći primjećuju trajni umor i iscrpljenost.
 
Jedna od ključnih značajki Crohnove bolesti jest da se razvija u epizodama, odnosno periodima pogoršanja i smirenja simptoma. Tijekom razdoblja pogoršanja javljaju se jači ili slabiji bolovi u trbuhu, proljevi, povišena temperatura i umor, dok u fazama remisije bolest može biti gotovo neprimjetna.
 
U određenom broju slučajeva pojavljuju se i simptomi izvan probavnog sustava (ekstraintestinalne manifestacije), poput bolova u zglobovima, kožnih promjena ili upala očiju (iridociklitis). Kod djece i adolescenata Crohnova (Kronova) bolest može dovesti do zastoja u rastu i razvoju, što dodatno naglašava važnost ranog prepoznavanja.
 
U težim slučajevima bolest može dovesti do razvoja fistula, apscesa ili suženja crijeva, što uzrokuje intenzivnije simptome i bolove. Fistule su abnormalni kanali koji povezuju crijeva s drugim organima ili kožom, dok su apscesi nakupine gnoja koje nastaju zbog upale. Sve ove komplikacije često zahtijevaju kirurški zahvat.
 

Kako se dijagnosticira Crohnova (Kronova) bolest?

Crohnova (Kronova) bolest može se manifestirati na različite načine i zahvatiti bilo koji dio probavnog sustava, pa dijagnostički proces zahtijeva kombinaciju gastroenterološkog pregleda laboratorijskih testova, endoskopskih postupaka (kolonoskopija i gastroskopija) i radioloških pretraga (MR enterografija).
 
Najvažnija metoda je endoskopski pregled, najčešće kolonoskopija, tijekom koje liječnik pomoću fleksibilne cijevi s kamerom pregledava unutrašnjost crijeva i uzima biopsijom uzorke tkiva za analizu. Histološki pregled tih uzoraka omogućuje prepoznavanje tipičnih upalnih promjena karakterističnih za Crohnovu (Kronovu) bolest.
 
Uz kolonoskopiju, važnu ulogu imaju i druge dijagnostičke metode. Krvna slika može pokazati anemiju, povišene upalne parametre te manjak željeza, vitamina B12 ili folne kiseline. Pretrage stolice koriste se za otkrivanje okultnog krvarenja i mjerenje čimbenika koji signaliziraju upalu, poput kalprotektina. U određenim slučajevima preporučuje se i slikovna dijagnostika poput magnetske rezonancije ili videokapsule, koja omogućuje detaljan uvid u strukturu tankog crijeva koji nam nije dostupan za endoskopski pregled.
 
Pravovremena i precizna dijagnoza ključna je za uspješno liječenje, sprječavanje komplikacija i očuvanje kvalitete života bolesnika.
 
 

Je li Crohnova (Kronova) bolest izlječiva?

Crohnova (Kronova) bolest je kronično bolest koje traje cijeli život i zahtjeva cjeloživotno liječenje. Korištenjem suvremenih „pametnih“ lijekova moguće je postići dugotrajne faze remisije tijekom kojih pacijent nema nikakvih simptoma.
 
Terapija se individualno prilagođava svakom pacijentu i uključuje lijekove koji smanjuju upalu, kontroliraju imunološki sustav i sprječavaju pojavu komplikacija.
 
Remisija se uglavnom inducira primjenom kortikosteroida, a održava imunosupresivima kao što su azatioprin i metotreksat, koji smanjuju aktivnost imunološkog sustava te biološkim lijekovima, koji ciljano blokiraju određene molekule odgovorne za upalni proces.
 
U nekim slučajevima potrebna je i kirurška intervencija, osobito kada bolest uzrokuje crijevne strikture, fistule ili druge ozbiljne promjene.
 
 

Prehrana kod Crohnove (Kronove) bolesti

Prehrana ima izuzetno važnu ulogu u svakodnevnom životu oboljelih od Crohnove (Kronove) bolesti. Iako hrana nije uzrok bolesti, ona može znatno utjecati na intenzitet i učestalost simptoma.
 
U razdobljima pogoršanja preporučuje se lako probavljiva hrana s niskim udjelom vlakana, poput bijele riže, kuhanog povrća, nemasnog mesa i ribe. Treba izbjegavati punomasne mliječne proizvode, crveno meso, maslac, voće i povrće s netopljivim vlaknima kao i alkohol, kofein i gazirana pića, jer mogu pogoršati simptome.
 
Jedno od osnovnih pravila prehrane kod Crohnove (Kronove) bolesti jest konzumacija manjih, ali češćih obroka. Time se olakšava probava i smanjuje rizik od nadutosti, bolova i proljeva. Hrana bi trebala biti lako probavljiva i pripremljena kuhanjem, pirjanjem ili pečenjem bez puno masnoće, dok bi trebalo izbjegavati prženu i jako začinjenu hranu.
 
Kada se bolest smiri, prehrana se može postupno proširivati, ali je i tada preporučljivo unositi dovoljno vitamina i minerala, a ponekad i dodatke prehrani poput vitamina B12, željeza ili kalcija.
 
 

Kada posjetiti liječnika?

Ako primijetite da imate dugotrajni proljev, bolove u trbuhu, gubitak tjelesne težine ili umor koji se ne može objasniti uobičajenim uzrocima, vrijeme je da posjetite liječnika. Ti simptomi mogu biti znak da je riječ o Crohnovoj (Kronovoj) bolesti, a pravodobno dijagnosticiranje i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija.
 
U Poliklinici Arista nudimo sveobuhvatan pristup pacijentima s Crohnovom (Kronovom) bolešću. Naši gastroenterolozi koriste suvremene dijagnostičke metode i individualizirane terapijske planove. Cilj nam je ne samo ublažiti simptome, već i omogućiti vam da unatoč bolesti vodite kvalitetan, ispunjen i aktivan život.
 
Ako sumnjate na Crohnovu (Kronovu) bolest i simptome ili već imate potvrđenu dijagnozu, ne čekajte da se stanje pogorša. Naručite se na pregled u Poliklinici Arista i napravite prvi korak prema životu bez ograničenja!
Nazovite i rezervirajte termin