Kolesterol i trigliceridi: vrijednosti, simptomi i kontrola

Autor: prim. dr. sc. Miroslav Raguž, dr. med.
Objavljeno: 30.6.2026.
Zadnja izmjena: 30.6.2026.
Kolesterol i trigliceridi: vrijednosti, simptomi i kontrola
Kolesterol i trigliceridi među najvažnijim su masnoćama u krvi te imaju ključnu ulogu u normalnom funkcioniranju organizma. Iako se često spominju u negativnom kontekstu, riječ je o tvarima koje su nužne za život. Problem nastaje kada njihove vrijednosti postanu trajno povišene jer tada značajno raste rizik razvoja bolesti srca i krvnih žila.

Kolesterol sudjeluje u izgradnji staničnih membrana, stvaranju hormona, vitamina D i žučnih kiselina, dok trigliceridi služe kao glavni izvor i skladište energije. Kada liječnici govore o “masnoćama u krvi”, najčešće se misli upravo na kolesterol i trigliceride.

 

Uloga kolesterola u organizmu

Kolesterol je prirodna masna tvar bez koje organizam ne bi mogao pravilno funkcionirati. Potreban je za stvaranje hormona poput estrogena i testosterona, sudjeluje u izgradnji stanica i omogućuje pravilnu probavu masti. Većinu kolesterola proizvodi jetra, dok se manji dio unosi hranom životinjskog podrijetla poput mesa, jaja, mliječnih proizvoda i prerađene hrane.

Na razinu kolesterola ne utječe samo prehrana. Važnu ulogu imaju genetika, tjelesna aktivnost, tjelesna težina, pušenje, alkohol i prisutnost drugih bolesti poput dijabetesa ili poremećaja rada štitnjače. Kod nekih osoba povišen kolesterol može biti posljedica nasljednog poremećaja metabolizma masti.
Iako je kolesterol nužan za život, prekomjerne količine mogu se taložiti u stijenkama krvnih žila i postupno dovesti do razvoja ateroskleroze. Takve promjene povećavaju rizik srčanog udara i moždanog udara te drugih ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti.

 

LDL, HDL i ne-HDL kolesterol

Kolesterol se kroz krv prenosi pomoću lipoproteina, a najvažnije vrste su LDL i HDL kolesterol.

LDL kolesterol često se naziva “lošim kolesterolom” jer prenosi kolesterol iz jetre prema tkivima. Kada je njegova vrijednost povišena, višak kolesterola može se nakupljati u stijenkama arterija i stvarati aterosklerotske plakove. Dugotrajno povišene vrijednosti LDL kolesterola povezane su s povećanim rizikom razvoja srčanog i moždanog udara.

HDL kolesterol poznat je kao “dobar kolesterol” jer djeluje zaštitno. Njegova je uloga uklanjanje viška kolesterola iz krvnih žila i njegov povratak u jetru, gdje se razgrađuje. Više vrijednosti HDL kolesterola povezane su s manjim rizikom razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Sve se češće procjenjuje i ne-HDL kolesterol, koji predstavlja ukupnu količinu potencijalno štetnih lipoproteina poput LDL-a i VLDL-a u krvi. Taj parametar može dati dodatne informacije o ukupnom kardiovaskularnom riziku pacijenta.

Važna je i veličina LDL čestica. Male i guste LDL čestice lakše prodiru u stijenku krvnih žila te se smatraju opasnijima od većih čestica. Takav profil češće se viđa kod osoba s inzulinskom rezistencijom, dijabetesom i povišenim trigliceridima.

 

Što su trigliceridi?

Trigliceridi su vrsta masti koja nastaje iz viška kalorija, osobito iz prekomjernog unosa ugljikohidrata i alkohola. Organizam ih pohranjuje u masnom tkivu kao energetsku rezervu koju koristi kada je potrebno dodatno gorivo za rad tijela.

Povišeni trigliceridi često su povezani s pretilošću, sjedilačkim načinom života, dijabetesom i metaboličkim sindromom. Iako imaju drugačiju funkciju od kolesterola, često se pojavljuju zajedno te zajednički povećavaju rizik razvoja ateroskleroze i bolesti srca.

Zbog toga se kolesterol i trigliceridi standardno određuju zajedno kroz laboratorijsku pretragu koja se naziva lipidogram. Kombinacija visokog LDL kolesterola, niskog HDL-a i povišenih triglicerida posebno je nepovoljna za zdravlje krvnih žila.

 

Referentne vrijednosti kolesterola i triglicerida

Ne postoje univerzalne vrijednosti kolesterola koje vrijede jednako za sve osobe. Ciljne vrijednosti određuju se prema ukupnom kardiovaskularnom riziku, odnosno prisutnosti drugih bolesti i čimbenika rizika poput dijabetesa, hipertenzije, pušenja ili ranije preboljelog srčanog i moždanog udara.

Sljedeća tablica prikazuje orijentacijske referentne vrijednosti masnoća u krvi za odrasle. Riječ je o okvirnim vrijednostima, a ciljne vrijednosti, osobito za LDL kolesterol, liječnik određuje prema individualnom kardiovaskularnom riziku.

 
Parametar Poželjna (orijentacijska) vrijednost za odrasle
Ukupni kolesterol manje od 5,0 mmol/L
LDL kolesterol manje od 3,0 mmol/L (niže prema kardiovaskularnom riziku)
HDL kolesterol iznad 1,0 mmol/L (muškarci), iznad 1,2 mmol/L (žene)
Trigliceridi manje od 1,7 mmol/L
Ne-HDL kolesterol manje od 3,8 mmol/L


Prema smjernicama Europskog kardiološkog društva, preporučene vrijednosti LDL kolesterola iznose:
  • kod umjerenog rizika:   LDL < 2,6 mmol/L
  • kod visokog rizika:        LDL < 1,8 mmol/L
  • kod vrlo visokog rizika: LDL < 1,4 mmol/L

Točne ciljne vrijednosti određuje liječnik nakon procjene ukupnog zdravstvenog stanja pacijenta i individualnog rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti.

 

Lipidogram, osnovna pretraga masnoća u krvi

Lipidogram je laboratorijska pretraga kojom se određuju ukupni kolesterol, LDL kolesterol, HDL kolesterol i trigliceridi. Nalaz daje važan uvid u stanje masnoća u krvi i procjenu rizika razvoja bolesti srca i krvnih žila.

Za točan rezultat pretrage obično je potrebno biti natašte najmanje 12 sati prije vađenja krvi. Dopušteno je piti vodu, dok se alkohol preporučuje izbjegavati dan prije pretrage. Lipidogram se ne bi trebao raditi tijekom akutne bolesti ili infekcije jer tada vrijednosti mogu biti privremeno promijenjene.

Kod tumačenja nalaza nije važna samo ukupna vrijednost kolesterola. Potrebno je procijeniti odnos LDL i HDL kolesterola te razinu triglicerida. Ponekad osoba može imati uredan ukupni kolesterol, ali nepovoljan omjer “dobrog” i “lošeg” kolesterola.

Osobe bez značajnih čimbenika rizika trebale bi kontrolirati lipidogram svakih pet godina, dok su kod osoba s dijabetesom, hipertenzijom ili postojećim kardiovaskularnim bolestima potrebne češće kontrole.

 

Zašto se kolesterol naziva tihim ubojicom?

Povišen kolesterol najčešće ne uzrokuje nikakve simptome. Upravo zato naziva se “tihim ubojicom” jer godinama može oštećivati krvne žile bez jasnih znakova bolesti. Mnogi pacijenti saznaju da imaju visok kolesterol tek nakon laboratorijskih pretraga ili kada se razviju komplikacije poput angine pektoris, infarkta ili moždanog udara.

Pojmovi hiperlipidemija i dislipidemija označavaju poremećaj masnoća u krvi. Hiperlipidemija podrazumijeva povišene masnoće općenito, dok dislipidemija označava poremećen odnos LDL-a, HDL-a i triglicerida.

Dugotrajno povišene masnoće postupno dovode do razvoja ateroskleroze, nakupljanja masnih naslaga u arterijama. Posljedice mogu uključivati koronarnu bolest srca, infarkt miokarda, moždani udar i perifernu arterijsku bolest. Rizik dodatno raste kod pušenja, dijabetesa, pretilosti i visokog krvnog tlaka.

 

Uzroci povišenog kolesterola i triglicerida

Kod nekih osoba uzrok povišenog kolesterola i triglicerida je nasljedan. Obiteljska hiperkolesterolemija može dovesti do izrazito visokih vrijednosti LDL kolesterola već u mlađoj životnoj dobi i značajno povećati rizik ranih srčanih bolesti.

Važan utjecaj imaju i životne navike. Nezdrava prehrana bogata zasićenim mastima i šećerima, manjak tjelesne aktivnosti, pretilost, pušenje, alkohol i kronični stres značajno povećavaju rizik razvoja poremećaja masnoća u krvi.

Na vrijednosti kolesterola i triglicerida mogu utjecati i druge bolesti poput dijabetesa, hipotireoze, kronične bolesti bubrega i bolesti jetre, kao i određeni lijekovi.

Povišen kolesterol može se pojaviti i kod djece, osobito ako postoji obiteljska anamneza ranih kardiovaskularnih bolesti ili genetski poremećaji metabolizma masti. Rano otkrivanje omogućuje pravodobno liječenje i smanjenje dugoročnog rizika.

 

Kako sniziti kolesterol i trigliceride?

Temelj liječenja čine promjene životnih navika:
  • prehrana,
  • redovita tjelesna aktivnost,
  • smanjenje tjelesne težine,
  • prestanak pušenja,
  • smanjena konzumacija alkohola.
Prehrana kod povišenog kolesterola trebala bi uključivati više vlakana, voća, povrća, mahunarki, integralnih žitarica i omega-3 masnih kiselina. Istodobno je potrebno smanjiti unos zasićenih i trans masti, procesuirane hrane i pretjeranog unosa šećera.

Redovita tjelesna aktivnost važna je za poboljšanje lipidnog profila. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno jer vježbanje može povećati HDL kolesterol i smanjiti trigliceride.

Smanjenje tjelesne težine, osobito visceralne masnoće, značajno poboljšava vrijednosti masnoća u krvi i smanjuje kardiovaskularni rizik. Prestanak pušenja može povećati HDL kolesterol, dok smanjenje alkohola posebno pomaže kod osoba s povišenim trigliceridima.

Kada promjene životnih navika nisu dovoljne, liječnik može propisati lijekove poput statina ili fibrata. Terapiju nikada ne treba uvoditi ni prekidati bez konzultacije s liječnikom.

 

Kada potražiti pomoć liječnika?

Ako imate više od 40 godina, dijabetes, povišen krvni tlak, pretilost ili obiteljsku anamnezu ranih srčanih bolesti, preporučuje se redovita kontrola masnoća u krvi i kardiološki pregled. Pravodobno otkrivanje povišenog kolesterola i triglicerida omogućuje rano liječenje i značajno smanjenje rizika razvoja ozbiljnih komplikacija.

U Poliklinici Arista dostupni su sistematski pregledi, laboratorijska obrada, lipidogram i kardiološki pregledi uz suvremenu dijagnostičku opremu i subspecijalistički tim liječnika.

Važno je naglasiti da informacije u ovom članku služe edukaciji i ne mogu zamijeniti pregled liječnika ni individualnu medicinsku procjenu.
Nazovite i rezervirajte termin

Česta pitanja

  • Osobe bez značajnih čimbenika rizika najčešće trebaju kontrolirati lipidogram svakih pet godina.
  • Međutim, osobe koje imaju dijabetes, hipertenziju, pretilost, puše ili već boluju od kardiovaskularnih bolesti trebaju češće kontrole prema preporuci liječnika.
  • Redovito praćenje vrijednosti omogućuje pravodobno otkrivanje promjena i prilagodbu terapije.
  • Kod blaže povišenih vrijednosti kolesterola promjena prehrane, povećanje tjelesne aktivnosti i smanjenje tjelesne težine mogu značajno poboljšati nalaze.
  • Ipak, kod osoba s visokim kardiovaskularnim rizikom ili vrlo povišenim LDL kolesterolom često su potrebni lijekovi kako bi se postigle ciljane vrijednosti i smanjio rizik komplikacija.
  • Da. Povišeni trigliceridi također povećavaju rizik razvoja bolesti srca i krvnih žila, osobito ako su povezani s dijabetesom, pretilošću, metaboličkim sindromom ili prekomjernim unosom alkohola.
  • Dugotrajno visoke vrijednosti triglicerida mogu dodatno povećati rizik upale gušterače.
  • Poželjno je da ukupni kolesterol bude niži od 5 mmol/L, ali ciljane vrijednosti LDL kolesterola ovise o individualnom riziku pacijenta.
  • Osobe koje imaju dijabetes ili su već preboljele srčani ili moždani udar trebaju znatno niže vrijednosti LDL kolesterola od osoba bez čimbenika rizika.
  • Prve promjene u vrijednostima kolesterola i triglicerida često se mogu vidjeti nakon šest do dvanaest tjedana pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti.
  • Dugoročno održavanje zdravih životnih navika ključno je za stabilne rezultate i smanjenje kardiovaskularnog rizika.
  • Kronični stres može neizravno povisiti kolesterol i trigliceride kroz hormonalne promjene, povećan apetit, lošiju prehranu, manjak sna i smanjenu tjelesnu aktivnost.
  • Zbog toga je kontrola stresa važan dio očuvanja zdravlja srca i krvnih žila.