​Jetra - Sve što trebate znati: gdje se nalazi, bolesti, simptomi i liječenje

​Jetra - Sve što trebate znati: gdje se nalazi, bolesti, simptomi i liječenje

Što je jetra?

Jetra je jedan od najvažnijih i najsloženijih organa u ljudskom tijelu, a njene broje vitalne funkcije čine je ključnom za održavanje zdravlja organizma. Kao najveća žlijezda u tijelu, odgovorna je za obradu hranjivih tvari, skladištenje energije, neutraliziranje toksina i proizvodnju važnih proteina.


Gdje se nalazi jetra

Jetra se nalazi u gornjem desnom dijelu trbušne šupljine, neposredno ispod dijafragme, a velikim dijelom je zaštićena rebrima. Građena je od dva glavna režnja, desnog i lijevog, te se s njene donje strane nalazi žučni mjehur, organ odgovoran za pohranu žuči proizvedene u jetri.
 
Osnovna funkcija jetre je filtriranje krvi koja dolazi iz probavnog sustava. Tijekom tog procesa jetra uklanja štetne tvari, metabolizira lijekove i alkohol, te proizvodi žuč - tekućinu koja je ključna za probavu masti. Također, jetra skladišti glukozu u obliku glikogena te je po potrebi pretvara natrag u šećer i otpušta u krvotok, čime održava stabilnu razinu šećera u krvi. Uz to, jetra je odgovorna za sintezu mnogih važnih bjelančevina, uključujući faktore zgrušavanja krvi, što ju čini vitalnim organom za sprječavanje unutarnjih krvarenja.
 
S obzirom na njezinu presudnu ulogu u održavanju vitalnih funkcija organizma, očuvanje zdravlja jetre iznimno je važno, jer svako oštećenje može imati ozbiljne posljedice za cjelokupno zdravlje. Ipak, jetra se ističe svojom izvanrednom sposobnošću regeneracije, što joj omogućuje obnovu tkiva čak i nakon teških oštećenja.

 

Gdje boli jetra?

Kada se javlja bol povezana s jetrom, ona se tipično osjeća ispod desnog rebrenog luka, a bol se može širiti prema leđima, desnom ramenu ili čak prema vratu. Ta bol je obično tupog ili pulsirajućeg karaktera, premda ponekad bol može biti oštrija ili propadajuća, ovisno o uzroku boli.
 
Karakteristično je da se jetrena bol često pogoršava pri dubokom disanju, fizičkom naporu ili pri pritisku na područje desnog gornjeg kvadranta trbuha.
 
Osim boli, jedan od najprepoznatljivijih simptoma bolesti jetre je žutica (ikterus), stanje pri kojem koža i bjeloočnice poprime žutu boju. Ona nastaje zbog povećanog nakupljanja bilirubina, žutog pigmenta koji nastaje raspadom crvenih krvnih stanica, i kojeg jetra normalno uklanja iz organizma.
 
Pojava tamnog urina i svijetle, gotovo bijele stolice također su važni znakovi problema s jetrom, jer se javljaju kada se žuč smanjeno proizvodi ili se ne može izlučiti. Osobe s oštećenjem jetre mogu primijetiti oticanje trbuha zbog nakupljanja tekućine u abdomenu (ascites), kao i oticanje (edem) gležnjeva. Svrbež kože, sklonost krvarenju i stvaranju modrica učestali su simptomi bolesti jetre.
 
Mentalne promjene poput zbunjenosti, naglih promjena raspoloženja ili problema s koncentracijom znakovi su teže disfunkcije jetre, poznate kao hepatalna encefalopatija, koja nastaje zbog povećanog nakupljanja amonijaka u tijelu.
 
Bolesti koje pogađaju jetru mogu se prezentirati i nespecifičnim simptomima kao što su kronični umor, gubitak apetita, mučnina, povraćanje i značajan gubitak tjelesne mase. Uz to, simptomi bolesti jetre često mogu biti suptilni i razvijati se polako tijekom vremena, što ponekad otežava pravovremeno postavljanje dijagnoze.

 

Najčešće bolesti jetre

Bolesti jetre dijele se na akutne i kronične. Najčešće akutne bolesti su hepatotoskičnost uzrokovana lijekovima te razne infektivne bolesti.
Kronične bolesti jetre skupina su raznolikih poremećaja koje najčešće uključuju masnu bolest jetre, alkoholnu bolest jetre, kronični hepatitis B i C, autoimuni hepatitis, primarni bilijarni kolangitis ili hemokromatozu. Sve te bolesti mogu rezultirati cirozom jetre. Hemangiomi jetre najčešće su fokalne ili žarišne tvorbe jetre koje se obično slučajno otkrivaju na ultrazvuku abdomena.

 

Masna jetra (steatoza jetre)

Masna jetra, poznata i kao steatoza jetre, predstavlja stanje u kojem dolazi do prekomjernog nakupljanja masti unutar stanica jetre (hepatocita), što može biti posljedica pretilosti, povišene razine masti u organizmu, nepravilne prehrane, dijabetesa tipa 2 te prekomjerne konzumacije alkohola. Neliječena masna jetra može napredovati prema fibrozi i cirozi jetre.
 
Simptomi masne jetre u početnim stadijima bolesti obično su blagi pa se bolest često ne prepozna na vrijeme, ali s napredovanjem mogu se javiti umor, neugodan osjećaj pritiska u gornjem desnom dijelu trbuha te opći osjećaj slabosti. Dijagnoza se najčešće postavlja ultrazvučnim pregledom trbuha ili analizom jetrenih enzima u krvi. Liječenje masne jetre prvenstveno se temelji na promjenama životnog stila, uključujući mršavljenje, pravilnu prehranu s naglaskom na voće, povrće i cjelovite žitarice, te povećanje tjelesne aktivnosti. U slučajevima kada je masna jetra uzrokovana alkoholom, potpuna apstinencija od alkohola je nužna.

 

Hemangiom jetre

Hemangiom jetre je benigni tumor građen od mase krvnih žila. Najčešće se otkrije slučajno prilikom ultrazvuka abdomena rađenog iz drugih razloga, budući da u velikom broju slučajeva hemangiomi ne uzrokuju simptome niti komplikacije.
 
Iako većina hemangioma ne zahtijeva liječenje, u rijetkim slučajevima hemangiom može značajno narasti te vršiti pritisak na okolne strukture te izazvati simptome poput boli u gornjem desnom dijelu trbuha, mučnine ili osjećaja nadutosti. Tada će se hemangiom liječiti kirurškim uklanjanjem ili embolizacijom krvnih žila koje hrane hemangiom.

 

Ciroza jetre

Ciroza jetre predstavlja završni stadij dugotrajne i progresivne bolesti jetre, u kojem dolazi do opsežnog ožiljkavanja i uništavanja jetrenog tkiva. Najčešći uzroci uključuju dugotrajnu prekomjernu konzumaciju alkohola, kronični hepatitis B i C te masnu bolest jetre (MASLD).
 
Simptomi ciroze jetre razvijaju se postepeno jer se sama ciroza razvija tijekom dugog niza godina. U ranim fazama bolesti mogu biti prisutni nespecifični simptomi poput umora, slabosti i gubitka apetita, dok u uznapredovalim stadijima dolazi do žutice, oticanja gležnjeva i abdomena, promjena ponašanja, zbunjenosti  i pojačanog rizika od krvarenja. Cilj liječenja predstavlja uklanjanje uzroka (liječenje hepatitisa/ potpuna apstinencija od alkohola), te praćenje komplikacija (ascites, encefalopatija, varikoziteti jednjaka itd.), a u krajnjem slučaju transplantacija jetre.

 

Upala jetre (hepatitis)

Hepatitis je upala jetre koja je najčešće uzrokovana virusnim infekcijama (hepatitis A, B, C, D i E), toksinima te određenim lijekovima i autoimunim poremećajima.
 
Hepatitis se, neovisno o uzroku, prezentira sličnim simptomima poput žutice, boli u desnom gornjem kvadrantu, svrbeži kože te neobjašnjivim umorom i letargijomLiječenje ovisi o uzroku hepatitisa- kod virusnih hepatitisa primjenjuju se antivirusni lijekovi, dok se kod autoimunog hepatitisa koriste kortikosteroidi i imunosupresivi koji smanjuju upalni odgovor organizma.

 

Alkoholna bolest jetra

Alkoholna bolest jetre razvija se uslijed dugotrajne i prekomjerne konzumacije alkohola. Alkohol izravno oštećuje jetrene stanice, uzrokujući upalu (alkoholni steatohepatitis) i, s vremenom, stvaranje ožiljnog tkiva koje vodi prema cirozi.
 
Simptomi alkoholne bolesti jetre variraju ovisno o stadiju bolesti, ali često uključuju umor, gubitak apetita, mučninu, bol u gornjem desnom dijelu trbuha, žuticu i oticanje trbuha. U težim slučajevima može doći do zatajenja jetre, što predstavlja životno ugrožavajuće stanje. Liječenje alkoholne bolesti jetre temelji se na apsolutnoj apstinenciji od alkohola, podršci kroz prehranu i dodatke prehrani, dok je kod uznapredovale bolesti jedina opcija transplantacija jetre.

 

Dijagnostika bolesti jetre

Kada se sumnja na bolest jetre, prvi korak u dijagnostičkom postupku najčešće je laboratorijska analiza krvi i određivanje razine jetrenih enzima u krvi. Jetreni enzimi ALT (alanin-aminotransferaza) i AST (aspartat-aminotransferaza) važni su pokazatelji zdravlja jetre. Normalno se nalaze u jetrenim stanicama pa kada se one oštete, oslobađaju se i nakupljaju u krvi, pa povišeni ALT i AST u krvi mogu biti prvi znakovi bolesti jetre kao što su virusni hepatitisi, autoimune bolesti jetre, alkoholno oštećenje jetre i masna bolest jetre.
 
Za pravilnu interpretaciju povišenih ALT i AST vrijednosti važno je uzeti u obzir omjer između ova dva enzima, kliničku sliku pacijenta te rezultate dodatnih pretraga. ALT je specifičniji pokazatelj oštećenja jetrenih stanica, dok povišeni AST može upućivati i na oštećenje drugih tkiva osim jetre. Povišeni jetreni enzimi sami po sebi nisu dovoljni za postavljanje konačne dijagnoze, već služe kao znak mogućeg postojanja jetrene bolesti i kao smjernica za daljnje dijagnostičke pretrage.
 
Osim jetrenih enzima postoji cijeli niz drugih laboratorijskih testova (serologija na virusne hepatitise, panel autoimunih biljega, parametri metabolizma bakra i željeza itd.) kojima se može prosuđivati o uzroku bolesti jetre.



Ultrazvuk jetre

Ultrazvuk jetre predstavlja osnovnu slikovnu metodu u procjeni strukture i veličine jetre. Ova tehnika koristi visokofrekventne zvučne valove koji se odbijaju od unutarnjih organa te stvaraju sliku na ekranu. Ultrazvuk jetre omogućava detekciju povećanja veličine jetre, prisutnosti tumora, cista, hemangioma, promjena u teksturi parenhima koje mogu upućivati na steatozu, fibrozu ili cirozu.
 
Osim toga, ultrazvuk može otkriti znakove portalne hipertenzije (povišeni tlak u portalnoj veni jetre), proširene vene, prisutnost ascitesa (nakupljanja tekućine u trbuhu) te promjene u žučnim kanalima. Budući da je riječ o neinvazivnoj, brzoj i dostupnoj pretrazi, ultrazvuk jetre često je prvi korak u dijagnostici kada se sumnja na bolest jetre.

 

Elastografija jetre (Fibroscan)

Elastografija jetre čiji je najpoznatiji predstavnik Fibroscan® jetre, predstavlja naprednu neinvazivnu dijagnostičku metodu koja omogućava procjenu elastičnosti, odnosno tvrdoće jetrenog tkiva. Budući da razvoj fibroze i ciroze dovodi do ukrućivanja jetre, mjerenje tvrdoće jetre pruža informacije o stupnju oštećenja ovog organa.
 
Fibroscan se provodi na vrlo jednostavan i bezbolan način. Pacijent leži na leđima, a liječnik koristi sondu sličnu ultrazvučnoj, koja emitira blage vibracije prema jetri. Te vibracije stvaraju elastične valove kroz jetreno tkivo, a uređaj mjeri brzinu širenja valova, koja je proporcionalna čvrstoći tkiva. Što su valovi brži, to je jetra tvrđa, što ukazuje na viši stupanj fibroze.
Osim Fibroscana, danas na tržištu postoje i modernije elastografske metode poput 2D-SWE elastografije koja koristi ultrazvučne valove iz same sonde kako bi procijenili tvrdoću organa.
 
U slučaju da se prethodnim neinvazivnim testovima ne dolazi do dijagnoze ili je potrebna dodatna obrada pacijent će se uputiti na biopsiju jetre, postupak gdje se uzima tkivo jetre za mikroskopsku analizu.

 

Liječenje bolesti jetre

Liječenje bolesti jetre ovisi o uzroku i stadiju bolesti, a obično uključuje kombinaciju medicinskih tretmana, promjena životnog stila i pravilne prehrane. Farmakološka terapija uključuje lijekove za smanjenje upale te antivirusne lijekove kod hepatitisa. Tumori se obično liječe kirurški, uz kemoradioterapiju ako je riječ o zloćudnoj tvorbi.
 
Uz lijekove, promjene u svakodnevnim navikama ključne su za oporavak jetre. Prestanak konzumiranja alkohola, kontrola tjelesne težine te regulacija šećera u krvi znatno pridonose regeneraciji oštećenog jetrenog tkiva. Zdrava prehrana s naglaskom na voće, povrće, cjelovite žitarice i zdrave masnoće pokazala se izuzetno korisnom u snižavanju jetrenih enzima i poboljšanju ukupne funkcije jetre, a redovita tjelesna aktivnost smanjuje utjecaj rizičnih čimbenika (dijabetes, pretilost) na jetru.
 
U slučaju da se razvilo nepovratno oštećenje jetre poznato kao i ciroza, gdje se gube za život važne funkcije jetre, jedini način liječenja je transplantacija jetre.

 

Prevencija bolesti jetre

Iako su mnoge bolesti jetre izlječive, najbolji pristup je uvijek prevencija.
 
Prevencija bolesti jetre započinje razumijevanjem čimbenika rizika i usvajanjem zdravih navika koje podržavaju funkciju jetre. Ključni koraci uključuju održavanje zdrave tjelesne težine, izbjegavanje pretjerane konzumacije alkohola te zaštitu od infekcija kao što su hepatitis B i C.
 
Jedan od najvažnijih alata za održavanje zdrave jetre je pravilna prehrana. Dijeta bogata vlaknima, antioksidansima i zdravim mastima može značajno smanjiti rizik od masne jetre, upala i oštećenja. Ta dijeta trebala bi uključivati namirnice poput orašastih plodova, češnjaka, borovnica, zelenog lisnatog povrća i kurkume, poznatih po svojoj sposobnosti da pomažu u detoksikaciji i regeneraciji jetrenog tkiva. Također, redovita fizička aktivnost doprinosi poboljšanju metabolizma i smanjenju nakupljanja masti u jetri, što je osobito važno za prevenciju nealkoholne masne bolesti jetre.

 

Komplikacije bolesti jetre

Ukoliko se bolest jetre ne dijagnosticira i ne liječi na vrijeme, mogu se razviti ozbiljne komplikacije koje značajno ugrožavaju zdravlje. Neki od najčešćih problema uključuju povećanu jetru, otečenu jetru, lezije na jetri te, u najtežim slučajevima, otkazivanje jetre.
 
Lezije na jetri su abnormalne promjene u strukturi jetrenog tkiva, koje mogu uključivati ciste, hemangiome, adenome ili zloćudne tumore. Uzroci variraju - od genetskih predispozicija do dugotrajne upotrebe hormona ili kroničnih infekcija hepatitisom. Dijagnoza se obično postavlja putem ultrazvuka, CT-a ili magnetske rezonancije, a liječenje ovisi o vrsti lezije, njezinoj veličini i riziku od zloćudne preobrazbe. Redoviti pregledi ključni su za rano otkrivanje i uspješno liječenje ovih promjena.
 
Jedna od najozbiljnijih posljedica uznapredovalih bolesti jetre je otkazivanje jetre. Rani znakovi i simptomi otkazivanja jetre uključuju umor, žuticu (požutjelost kože i bjeloočnica), zadržavanje tekućine u trbuhu (ascites), poremećaje zgrušavanja krvi, zbunjenost te, u krajnjem stadiju, hepatalnu encefalopatiju. U takvim slučajevima liječenje često zahtijeva hospitalizaciju, a ponekad i transplantaciju jetre, koja ostaje jedini spas za bolesnike kod kojih je jetra izgubila sposobnost regeneracije.

 

Život s bolesnom jetrom

Dijagnoza bolesti jetre može biti izvor straha i neizvjesnosti, no uz odgovarajući pristup moguće je voditi kvalitetan život.
 
Osobe koje žive s kroničnim bolestima jetre često se suočavaju s brojnim izazovima, uključujući umor, probavne smetnje i emocionalni stres. Razumijevanje simptoma bolesti jetre i njihovo redovito praćenje može pomoći u pravovremenoj reakciji i sprječavanju daljnjih komplikacija.
 
Liječenje bolesti jetre i oporavak jetrene funkcije nisu procesi koji se događaju preko noći- zahtijevaju strpljenje, upornost i promjenu načina života. Izbjegavanje alkohola, pravilna prehrana, redovita tjelovježba i dobra kontrola drugih kroničnih bolesti, poput dijabetesa, mogu znatno poboljšati prognozu. Osim toga, važna je i psihološka podrška- kako stručna, tako i od pacijentovih najbližih, obitelji i prijatelja.