Hashimoto tireoiditis: simptomi, prehrana i život s autoimunom bolešću štitnjače

Autor: prim. dr. sc. Zdenka Bence Žigman, dr. med.
Objavljeno: 15.9.2026.
Zadnja izmjena: 15.9.2026.
Hashimoto tireoiditis: simptomi, prehrana i život s autoimunom bolešću štitnjače
Hashimoto tireoiditis najčešća je autoimuna bolest štitnjače i vodeći uzrok hipotireoze u razvijenim zemljama. Riječ je o kroničnoj bolesti kod koje imunološki sustav pogrešno prepoznaje vlastito tkivo štitnjače kao prijetnju te ga postupno napada i oštećuje. Posljedica dugotrajnog autoimunog procesa može biti smanjena proizvodnja hormona štitnjače, što s vremenom dovodi do razvoja hipotireoze i različitih simptoma koji mogu značajno utjecati na svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života.

Važno je naglasiti da je Hashimoto kronična autoimuna bolest za koju trenutno ne postoji terapija kojom bi se zaustavio autoimuni proces, a cilj liječenja je nadomještanje hormona štitnjače koji se zbog bolesti slabo proizvodi. To znači da osobe s ovom dijagnozom mogu živjeti potpuno normalno. Pravodobna dijagnostika, redovite kontrole funkcije štitnjače i, kada je potrebno, odgovarajuće liječenje omogućuju većini oboljelih dobru kontrolu bolesti i očuvanje kvalitete života.

Budući da se bolest razvija postupno, prvi simptomi često ostaju neprepoznati ili se pripisuju stresu, nedostatku sna, poslovnom opterećenju ili prirodnom procesu starenja. Kod nekih osoba Hashimoto se otkrije slučajno tijekom laboratorijskih pretraga, dok se kod drugih dijagnoza postavlja tek nakon razvoja izražene hipotireoze. Upravo zato važno je razumjeti kako bolest nastaje, koji su njezini simptomi i kada je potrebno potražiti stručnu pomoć.

 

Ukratko

  • Što je: kronična autoimuna upala štitnjače i najčešći uzrok hipotireoze u razvijenim zemljama.
  • Najčešći simptomi: umor, povećanje tjelesne težine, osjetljivost na hladnoću, suha koža i pojačano ispadanje kose.
  • Dijagnostika: protutijela anti-TPO i anti-Tg, TSH, slobodni tiroksin (fT4) i ultrazvuk štitnjače.
  • Liječenje: nadomjesna terapija levotiroksinom kada se razvije hipotireoza, uz redovito praćenje. Autoimuni proces se zasad ne može zaustaviti.
  • Prehrana: uravnotežena prehrana pomaže općem zdravlju, ali ne zamjenjuje terapiju. Eliminacijske dijete samo uz medicinsku indikaciju.
  • Kada na pregled: dugotrajan umor, neobjašnjivo debljanje, pojačano ispadanje kose, povećana štitnjača ili bolesti štitnjače u obitelji.
 

Što je Hashimoto tireoiditis?

Hashimoto tireoiditis, poznat i kao Hashimotov tireoiditis ili Hashimoto sindrom, kronična je autoimuna bolest štitnjače. Kod autoimunih bolesti imunološki sustav, koji inače štiti organizam od bakterija, virusa i drugih štetnih čimbenika, pogrešno prepoznaje vlastite stanice kao prijetnju. U slučaju Hashimota meta tog napada postaje štitnjača.

Zbog kronične upale dolazi do postupnog oštećenja tkiva štitnjače. U početku žlijezda često uspijeva održavati normalnu proizvodnju hormona, zbog čega mnogi pacijenti godinama nemaju izražene simptome niti poremećene laboratorijske nalaze. Međutim, kako autoimuni proces napreduje, štitnjača postupno gubi svoju funkciju te više ne može proizvesti dovoljnu količinu hormona potrebnih za normalan rad organizma. Tada se razvija hipotireoza, odnosno smanjena funkcija štitnjače.

Hormoni štitnjače imaju važnu ulogu u gotovo svim metaboličkim procesima. Oni utječu na rad srca, regulaciju tjelesne temperature, potrošnju energije, probavu, rad živčanog sustava, raspoloženje, plodnost i brojne druge funkcije. Zbog toga smanjena proizvodnja hormona može uzrokovati vrlo raznolike simptome koji se ne moraju odmah povezati sa štitnjačom.

Važno je razlikovati Hashimoto tireoiditis od hipotireoze. Iako se ti pojmovi često koriste kao sinonimi, oni ne označavaju isto stanje. Hashimoto je autoimuna bolest koja postupno oštećuje štitnjaču, dok je hipotireoza posljedica smanjene funkcije žlijezde. Drugim riječima, osoba može imati Hashimoto, a da hormoni štitnjače još uvijek budu uredni i da nije potrebna terapija. S druge strane, hipotireoza može nastati i zbog drugih uzroka koji nisu povezani s autoimunom bolešću.

Hashimoto se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, no znatno je češći kod žena nego kod muškaraca. Procjenjuje se da žene obolijevaju nekoliko puta češće, a bolest se najčešće dijagnosticira između 30. i 50. godine života. Ipak, može se razviti i kod djece, adolescenata te starijih osoba, zbog čega je važno na vrijeme prepoznati simptome i učiniti odgovarajuću obradu.

 

Uzroci i čimbenici rizika

Točan uzrok nastanka Hashimoto tireoiditisa još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. Danas se smatra da bolest nastaje kao posljedica složene interakcije genetske predispozicije, imunoloških mehanizama i okolišnih čimbenika. Drugim riječima, osobe koje razviju Hashimoto najčešće imaju određenu nasljednu sklonost, dok različiti vanjski čimbenici mogu potaknuti aktivaciju autoimunog procesa.

Važno je naglasiti da ne postoji jedan konkretan uzrok koji dovodi do razvoja bolesti. Kod većine pacijenata riječ je o kombinaciji više čimbenika koji tijekom vremena narušavaju ravnotežu imunološkog sustava. Upravo zato dvije osobe s istim životnim navikama ili sličnom obiteljskom anamnezom ne moraju imati jednak rizik razvoja Hashimota.

 

Genetska predispozicija

Nasljedni čimbenici jedan su od najvažnijih poznatih čimbenika rizika. Hashimoto se češće javlja kod osoba koje imaju člana obitelji s autoimunom bolesti štitnjače ili nekom drugom autoimunom bolešću, poput celijakije, dijabetesa tipa 1 ili reumatoidnog artritisa. Iako se sama bolest ne nasljeđuje izravno, može se naslijediti povećana sklonost razvoju autoimunih poremećaja.

To, međutim, ne znači da će svaka osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom razviti Hashimoto. Genetska predispozicija predstavlja povećani rizik, ali za razvoj bolesti najčešće su potrebni i dodatni čimbenici koji će potaknuti autoimunu reakciju.

 

Ženski spol i hormonalne promjene

Hashimoto se nekoliko puta češće dijagnosticira kod žena nego kod muškaraca. Smatra se da na to utječu razlike u radu imunološkog sustava, ali i hormonske promjene kojima su žene tijekom života izložene.

Bolest se često dijagnosticira između 30. i 50. godine života, no može se pojaviti i tijekom puberteta, nakon trudnoće ili u razdoblju menopauze. Upravo su ta razdoblja povezana sa značajnim hormonalnim promjenama koje kod genetski predisponiranih osoba mogu pridonijeti aktivaciji autoimunih procesa.

 

Uloga joda

Jod je esencijalan mineral bez kojeg štitnjača ne može stvarati hormone. Međutim, kao i kod mnogih drugih nutrijenata, važna je ravnoteža. Dok nedovoljan unos joda može dovesti do poremećaja funkcije štitnjače, pretjeran unos također može predstavljati problem kod osoba koje imaju predispoziciju za autoimune bolesti.

Poseban oprez potreban je kod uzimanja dodataka prehrani koji sadrže velike količine joda ili preparata od morskih algi. Takvi proizvodi nisu prikladni za svakoga i prije njihove primjene preporučuje se savjetovanje s liječnikom, osobito kod osoba kojima je već dijagnosticiran Hashimoto.

 

Stres i okolišni čimbenici

Iako stres nije izravni uzrok Hashimoto tireoiditisa, brojna istraživanja upućuju na to da dugotrajni fizički ili psihički stres može utjecati na regulaciju imunološkog sustava i djelovati kao jedan od okidača bolesti kod genetski predisponiranih osoba.

Osim stresa, kao mogući čimbenici navode se virusne infekcije, pušenje, izloženost određenim kemikalijama te pojedini lijekovi koji mogu utjecati na funkciju štitnjače ili imunološki odgovor. U većini slučajeva nije moguće izdvojiti jedan konkretan događaj koji je doveo do razvoja bolesti, već se smatra da se autoimuni proces razvija postupno tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

 

Može li se Hashimoto spriječiti?

Budući da ne postoji jedan jasan uzrok bolesti, ne postoji ni dokazani način kojim bi se Hashimoto mogao u potpunosti spriječiti. Ipak, osobe koje imaju povećan rizik zbog obiteljske anamneze ili drugih autoimunih bolesti mogu imati koristi od redovitih kontrola funkcije štitnjače, osobito ako se pojave simptomi poput kroničnog umora, osjetljivosti na hladnoću, debljanja ili pojačanog ispadanja kose.

Rano otkrivanje bolesti omogućuje pravodobno praćenje i, kada je potrebno, uvođenje liječenja prije razvoja izražene hipotireoze. Zbog toga se osobama s povećanim rizikom preporučuje da o mogućnosti preventivnih laboratorijskih pretraga razgovaraju sa svojim liječnikom.

 

Simptomi Hashimota

Simptomi Hashimoto tireoiditisa mogu biti vrlo različiti i razlikuju se od osobe do osobe. Njihov intenzitet ovisi o stupnju oštećenja štitnjače, razini hormona u organizmu te brzini napredovanja bolesti. Dok neki pacijenti godinama nemaju gotovo nikakve tegobe, kod drugih se simptomi razvijaju postupno i značajno utječu na svakodnevni život.

Jedan od razloga zbog kojih se Hashimoto često kasno prepoznaje jest činjenica da su prvi simptomi vrlo nespecifični. Umor, smanjena koncentracija, promjene raspoloženja ili povećanje tjelesne težine mogu imati brojne uzroke, zbog čega se često pripisuju stresu, nedostatku sna ili užurbanom načinu života. Tek kada se tegobe počnu pogoršavati ili laboratorijske pretrage pokažu promjene u funkciji štitnjače, postavlja se sumnja na Hashimoto tireoiditis.

Važno je naglasiti da prisutnost jednog ili dva simptoma ne znači nužno da osoba ima Hashimoto. Dijagnoza se uvijek postavlja na temelju razgovora s liječnikom, kliničkog pregleda, laboratorijskih nalaza i, prema potrebi, ultrazvučnog pregleda štitnjače.

Najčešći simptomi Hashimota su:
  • kronični umor i manjak energije
  • postupno povećanje tjelesne težine
  • osjetljivost na hladnoću
  • suha koža, lomljiva kosa i pojačano ispadanje kose
  • poteškoće s koncentracijom i promjene raspoloženja
  • zatvor i usporena probava
  • osjećaj pritiska ili knedle u vratu kod povećane štitnjače


Umor i manjak energije

Kronični umor jedan je od najčešćih razloga zbog kojih se osobe s Hashimotom obraćaju liječniku. Za razliku od uobičajenog umora nakon napornog dana, riječ je o iscrpljenosti koja ne prolazi ni nakon kvalitetnog sna ili odmora. Mnogi pacijenti opisuju osjećaj kao da im nedostaje energije za obavljanje svakodnevnih aktivnosti koje su im prije bile jednostavne.

Uz umor se često javljaju usporenost, poteškoće s koncentracijom, zaboravljivost i osjećaj mentalne iscrpljenosti, zbog čega neki pacijenti imaju dojam da im je teže obavljati posao ili pratiti svakodnevne obveze. Budući da su takvi simptomi vrlo nespecifični, često prođe više mjeseci prije nego što se posumnja na poremećaj rada štitnjače.

 

Hashimoto i debljanje

Povećanje tjelesne težine jedan je od simptoma koji najviše zabrinjava pacijente. Hormoni štitnjače imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma, pa njihovo smanjenje može usporiti potrošnju energije i otežati održavanje stabilne tjelesne mase.

Važno je, međutim, naglasiti da Hashimoto sam po sebi nije jedini uzrok debljanja niti uzrokuje naglo povećanje tjelesne težine. Kod većine osoba riječ je o postupnom dobivanju nekoliko kilograma, dok na ukupnu tjelesnu masu istodobno utječu prehrana, razina tjelesne aktivnosti, dob i drugi hormonski čimbenici. Nakon odgovarajućeg liječenja hipotireoze mnogi pacijenti lakše održavaju željenu tjelesnu težinu, iako sama terapija nije sredstvo za mršavljenje.

 

Osjetljivost na hladnoću

Osobe s Hashimotom često primjećuju da im je stalno hladno, čak i kada se ljudi oko njih osjećaju ugodno. Smanjena razina hormona štitnjače usporava metabolizam i smanjuje proizvodnju topline u organizmu, zbog čega je osjećaj hladnoće jedan od karakterističnih simptoma hipotireoze.

Kod nekih osoba ovaj simptom prati hladna i suha koža te osjećaj hladnih šaka i stopala. Iako nije specifičan samo za Hashimoto, u kombinaciji s drugim simptomima može upućivati na poremećaj funkcije štitnjače.

 

Promjene kože, kose i noktiju

Hormoni štitnjače važni su za normalnu obnovu kože, rast kose i čvrstoću noktiju. Kada ih nema dovoljno, koža može postati suha, gruba i osjetljiva, a kod dijela pacijenata javlja se i osip ili druge kožne promjene, dok kosa gubi sjaj, postaje lomljiva i pojačano ispada. Neki pacijenti primjećuju i prorjeđivanje obrva, osobito njihovog vanjskog dijela, što se smatra jednim od karakterističnijih znakova hipotireoze.

Promjene na koži i kosi razvijaju se postupno te se obično poboljšavaju nakon regulacije hormona štitnjače, iako je za potpuni oporavak često potrebno nekoliko mjeseci.

 

Hashimoto i promjene raspoloženja

Iako se najčešće govori o fizičkim simptomima, Hashimoto može utjecati i na psihičko zdravlje. Smanjena funkcija štitnjače kod nekih osoba povezana je s razdražljivošću, promjenama raspoloženja, osjećajem bezvoljnosti, smanjenom motivacijom ili simptomima depresije. Mogu se javiti i poteškoće s koncentracijom te osjećaj usporenog razmišljanja, što pacijenti često opisuju kao "moždanu maglu".

Važno je naglasiti da takvi simptomi nisu prisutni kod svih osoba s Hashimotom, ali ih ne treba zanemariti. Nakon odgovarajuće regulacije hormona štitnjače mnogi pacijenti primjećuju poboljšanje koncentracije, raspoloženja i općeg osjećaja energije.

 

Hashimoto i oči

Za razliku od Gravesove bolesti, Hashimoto rijetko uzrokuje izražene promjene na očima. Ipak, neki pacijenti mogu osjećati suhoću, peckanje, iritaciju ili osjećaj stranog tijela u oku. Takvi simptomi ponekad su povezani i s drugim autoimunim bolestima, poput Sjögrenova sindroma, koji se češće javlja kod osoba s Hashimotom.

Ako se uz tegobe sa štitnjačom pojave izražene promjene vida, bol u očima ili izbočenje očnih jabučica, potrebno je javiti se liječniku radi dodatne obrade.

 

Hashimoto i kašalj

Kašalj nije tipičan simptom Hashimoto tireoiditisa, ali se kod dijela pacijenata može javiti osjećaj pritiska ili nelagode u vratu. Ako je štitnjača povećana, može pritiskati okolne strukture te uzrokovati otežano gutanje, promuklost ili osjećaj knedle u grlu. U takvim slučajevima ultrazvučni pregled štitnjače važan je dio dijagnostičke obrade.

 

Rjeđi simptomi

Osim najčešćih tegoba, kod pojedinih osoba mogu se javiti i:
  • zatvor i usporen rad srca
  • bolovi u mišićima i zglobovima
  • menstrualne nepravilnosti i smanjen libido
  • poteškoće sa začećem
  • kožne promjene ili osip
  • pojačano znojenje
Ovi simptomi nisu karakteristični znakovi Hashimoto tireoiditisa i mogu biti povezani s drugim zdravstvenim stanjima, zbog čega je potrebna liječnička procjena.

 

Je li Hashimoto opasan?

Pitanje je li Hashimoto opasan jedno je od najčešćih nakon postavljanja dijagnoze. Kod većine osoba bolest ima blag i predvidiv tijek te uz redovito praćenje funkcije štitnjače i pravodobno uvedenu terapiju ne narušava kvalitetu ni duljinu života. Rizik proizlazi prije svega iz neprepoznate ili nedovoljno regulirane hipotireoze, a ne iz same prisutnosti protutijela. Kod dijela pacijenata Hashimoto se javlja uz druge autoimune bolesti, poput celijakije, dijabetesa tipa 1 ili Sjögrenova sindroma, zbog čega liječnik prema kliničkoj slici može predložiti dodatnu obradu.

 

Što se može dogoditi ako se Hashimoto ne liječi?

Neliječena ili nedovoljno regulirana hipotireoza može uzrokovati brojne zdravstvene tegobe koje se s vremenom postupno pogoršavaju. Osim izraženog umora, usporenosti i povećanja tjelesne težine, može doći do poremećaja metabolizma, povišenih vrijednosti kolesterola i drugih masnoća u krvi te povećanog rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Kod nekih osoba javljaju se i poteškoće s koncentracijom, pamćenjem i raspoloženjem, dok dugotrajna neliječena hipotireoza može utjecati na plodnost i povećati rizik komplikacija tijekom trudnoće. Upravo zato redovite kontrole i pravodobno liječenje imaju važnu ulogu u sprječavanju dugoročnih posljedica bolesti.

Važno je naglasiti da se ove komplikacije danas relativno rijetko viđaju upravo zato što se Hashimoto u većini slučajeva prepozna na vrijeme i uspješno liječi nadomjesnom terapijom kada za to postoji indikacija.

 

Može li Hashimoto utjecati na kvalitetu života?

Iako se Hashimoto često opisuje kao bolest s kojom se može normalno živjeti, ne treba podcijeniti njezin utjecaj na svakodnevno funkcioniranje. Umor, smanjena koncentracija, promjene raspoloženja i drugi simptomi mogu značajno otežati obavljanje poslovnih i privatnih obveza, osobito ako bolest nije prepoznata ili hormoni nisu dobro regulirani.

Dobra je vijest da se kod većine pacijenata simptomi značajno ublaže nakon odgovarajućeg liječenja i stabilizacije funkcije štitnjače. Osim terapije, važnu ulogu imaju redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, uravnotežena prehrana i redovite liječničke kontrole. Takav cjelovit pristup omogućuje većini oboljelih da vode aktivan život bez značajnijih ograničenja.

 

Dijagnostika

Dijagnoza Hashimoto tireoiditisa postavlja se na temelju razgovora s pacijentom, kliničkog pregleda vrata, laboratorijskih nalaza i ultrazvučnog pregleda štitnjače. Nijedan pojedinačni nalaz nije dovoljan sam po sebi, već se procjenjuje ukupna klinička slika.

Osnovu laboratorijske obrade čine protutijela anti-TPO i, prema procjeni liječnika, anti-Tg, čije povišene vrijednosti upućuju na autoimunu bolest štitnjače. Uz protutijela određuju se TSH i slobodni tiroksin (fT4), koji pokazuju je li funkcija štitnjače uredna, granična ili već smanjena.

Ultrazvuk štitnjače prikazuje veličinu, građu i strukturu žlijezde te prisutnost čvorova. Kod Hashimoto tireoiditisa nalaz je često nehomogen, što je posljedica dugotrajne upale tkiva.

Nalaze uvijek tumači endokrinolog, koji na temelju rezultata i simptoma procjenjuje je li dovoljno redovito praćenje ili je potrebno uvesti terapiju. Samostalno tumačenje laboratorijskih vrijednosti bez kliničkog konteksta može dovesti do nepotrebne zabrinutosti ili do odgode obrade.
 
Pretraga Što pokazuje
anti-TPO i anti-Tg protutijela koja upućuju na autoimunu bolest štitnjače
TSH najosjetljiviji pokazatelj funkcije štitnjače, povišen kod usporenog rada
fT4 (slobodni tiroksin) pokazuje je li proizvodnja hormona već smanjena
Ultrazvuk štitnjače veličina, struktura i čvorovi, kod Hashimota često nehomogen nalaz
 

Liječenje i praćenje

Liječenje Hashimoto tireoiditisa usmjereno je na funkciju štitnjače, a ne na zaustavljanje autoimunog procesa. Ako su hormoni uredni, terapija najčešće nije potrebna te se preporučuje redovito praćenje, obično jednom godišnje ili prema preporuci endokrinologa.

Kada se razvije hipotireoza, uvodi se nadomjesna terapija levotiroksinom. Doza se određuje individualno, prema dobi, tjelesnoj težini, pridruženim bolestima i laboratorijskim nalazima, a kontrola TSH-a radi se najčešće šest do osam tjedana nakon svake promjene doze. Levotiroksin se uzima ujutro natašte, najmanje 30 do 60 minuta prije doručka, jer pojedine namirnice, dodaci prehrani i lijekovi, poput pripravaka željeza i kalcija, mogu smanjiti njegovu apsorpciju.

Na internetu se često nude protokoli koji obećavaju kako izliječiti Hashimoto u kratkom roku. Trenutno ne postoji terapija koja bi trajno uklonila autoimuni proces, pa je prema takvim obećanjima potreban oprez, osobito ako uključuju samostalno prekidanje propisane terapije ili visoke doze dodataka prehrani. Cilj liječenja je stabilna funkcija štitnjače i odsutnost simptoma, što se kod većine pacijenata i postiže.

 

Prehrana kod Hashimota

Prehrana kod Hashimota može podržati opće zdravlje i lakše održavanje tjelesne težine, ali ne može zamijeniti nadomjesnu terapiju niti zaustaviti autoimuni proces. Ne postoji jedna dijeta za Hashimoto koja odgovara svima, pa se preporuke prilagođavaju pojedincu.
  • Osnova: uravnotežena prehrana s dovoljno povrća, voća, cjelovitih žitarica, kvalitetnih bjelančevina i zdravih masnoća.
  • Jod: potreban je za stvaranje hormona štitnjače, a u Hrvatskoj se zahvaljujući jodiranju soli najčešće unosi u dovoljnoj količini. Visoke doze joda iz dodataka prehrani i preparata morskih algi mogu pogoršati stanje.
  • Selen: sudjeluje u pretvorbi hormona T4 u aktivni T3, a nalazi se u ribi, jajima, mesu, orašastim plodovima i cjelovitim žitaricama.
  • Gluten: izbacivanje ima smisla samo kod potvrđene celijakije ili dokazane alergije na hranu.
  • Jaja i mliječni proizvodi: za većinu osoba s Hashimotom nisu problematični.
  • Dodaci prehrani: magnezij, selen ili vitamin D uzimaju se kada je utvrđen manjak ili kada ih preporuči liječnik, a ne rutinski.
Najbolja dijeta za Hashimoto u praksi je ona koju možete dugoročno održavati i koja pokriva potrebe organizma. Ako razmišljate o većim promjenama u prehrani ili o uzimanju dodataka, preporučujemo prethodni razgovor s liječnikom.

 

Hashimoto i trudnoća

Pravilna funkcija štitnjače ima važnu ulogu u planiranju trudnoće, normalnom tijeku trudnoće i razvoju djeteta. Hormoni štitnjače sudjeluju u razvoju mozga i živčanog sustava fetusa, osobito tijekom prvog tromjesečja, kada je dijete u potpunosti ovisno o hormonima majke. Zbog toga je važno da žene s Hashimoto tireoiditisom prije trudnoće i tijekom nje redovito kontroliraju funkciju štitnjače.

Sama dijagnoza Hashimoto tireoiditisa ne znači da žena ne može zatrudnjeti ili imati urednu trudnoću. Većina žena uz pravilno liječenje i redovite kontrole ima normalnu trudnoću i rađa zdravu djecu. Međutim, neliječena ili loše regulirana hipotireoza može povećati rizik od spontanog pobačaja, prijevremenog poroda, povišenog krvnog tlaka u trudnoći i drugih komplikacija.

 

Planiranje trudnoće

Ženama koje planiraju trudnoću preporučuje se prije začeća provjeriti vrijednosti TSH-a i hormona štitnjače, osobito ako već imaju dijagnosticiran Hashimoto ili u obitelji postoji povijest bolesti štitnjače. Ako je potrebna terapija levotiroksinom, važno je da hormoni budu dobro regulirani prije trudnoće jer to smanjuje rizik komplikacija za majku i dijete.

 

Praćenje tijekom trudnoće

Tijekom trudnoće potrebe organizma za hormonima štitnjače povećavaju se, zbog čega je kod žena koje već uzimaju levotiroksin često potrebno prilagoditi dozu terapije. Zbog toga se preporučuju redovite kontrole TSH-a i, prema procjeni liječnika, slobodnog tiroksina (fT4).

Pravodobna prilagodba terapije omogućuje uredan razvoj trudnoće i smanjuje rizik komplikacija. Nakon poroda funkcija štitnjače ponovno se procjenjuje, a terapija se prema potrebi prilagođava novim potrebama organizma.

 

Hashimoto kod djece

Hashimoto tireoiditis rjeđi je u dječjoj dobi nego kod odraslih, no javlja se, najčešće u adolescenciji i češće kod djevojčica. Kod djece se bolest ponekad otkrije tijekom obrade zbog zaostajanja u rastu, pojačanog umora, slabijeg napredovanja u školi ili povećane štitnjače.

Obrada je slična kao kod odraslih i uključuje laboratorijske nalaze te ultrazvuk štitnjače u djece, uz procjenu rasta i razvoja. Praćenje i liječenje vodi subspecijalist dječje endokrinologije, koji prati funkciju štitnjače u odnosu na dob i fazu razvoja djeteta.

Ako u obitelji postoje bolesti štitnjače ili druge autoimune bolesti, a dijete ima simptome koji upućuju na usporen rad štitnjače, preporučuje se subspecijalistički pedijatrijski pregled.


 

Kada potražiti pomoć liječnika?

Hashimoto tireoiditis često se razvija postupno, pa prvi simptomi mogu biti blagi i lako se zamijeniti s posljedicama stresa, umora ili drugih zdravstvenih stanja. Upravo zato nije uvijek jednostavno prepoznati kada je potrebno učiniti obradu štitnjače.

Pregled endokrinolog preporučuje se ako primijetite:
  • dugotrajan umor koji ne prolazi nakon odmora
  • povećanje tjelesne težine bez jasnog razloga
  • pojačano ispadanje kose i suhu kožu
  • stalan osjećaj hladnoće
  • promjene raspoloženja ili poteškoće s koncentracijom
  • povećanu štitnjaču ili čvorove na štitnjači
  • bolesti štitnjače ili druge autoimune bolesti u obitelji
Kod žena koje planiraju trudnoću ili imaju poteškoće sa začećem procjena funkcije štitnjače važan je dio obrade jer pravodobna regulacija hormona može pridonijeti urednom tijeku trudnoće.

U Poliklinici Arista dostupni su pregled endokrinologa, ultrazvuk štitnjače i kompletna laboratorijska dijagnostika (TSH, fT4, anti-TPO), bez dugog čekanja i uz suradnju s privatnim osiguranjima. Za najmlađe pacijente dostupna je i subspecijalistička dječja endokrinologija. Na temelju nalaza izrađuje se individualizirani plan praćenja i liječenja prilagođen vašem zdravstvenom stanju. Za termin nas kontaktirajte telefonom ili putem obrasca na stranici kontakt.

Napomena: ovaj članak informativnog je karaktera i ne zamjenjuje pregled i savjet liječnika.
 
Nazovite i rezervirajte termin

Česta pitanja

  • Hashimoto tireoiditis u većini slučajeva nije opasna bolest ako se pravodobno dijagnosticira i redovito prati.
  • Kod velikog broja osoba bolest napreduje sporo, a funkcija štitnjače može godinama ostati uredna.
  • Ako se razvije hipotireoza, odgovarajuća terapija levotiroksinom uspješno nadoknađuje hormone koje štitnjača više ne može proizvesti.
  • Neliječena hipotireoza može povećati rizik od različitih zdravstvenih komplikacija, zbog čega su redovite kontrole iznimno važne.
  • Trenutno ne postoji terapija koja može trajno ukloniti autoimuni proces odgovoran za nastanak Hashimoto tireoiditisa.
  • Međutim, to ne znači da se bolest ne može uspješno kontrolirati.
  • Kod osoba koje razviju hipotireozu nadomjesna terapija levotiroksinom učinkovito regulira razinu hormona štitnjače i ublažava simptome.
  • Redovite kontrole te zdrav način života važan su dio dugoročnog liječenja.
  • Dijagnoza se postavlja na temelju laboratorijskih nalaza i ultrazvučnog pregleda štitnjače.
  • Najčešće se određuju TSH, slobodni tiroksin (fT4) te protutijela anti-TPO i anti-Tg, koja upućuju na autoimunu bolest štitnjače.
  • Ultrazvuk omogućuje procjenu veličine i strukture štitnjače te često pokazuje karakteristične promjene koje dodatno potvrđuju dijagnozu.
  • Ne postoji jedna prehrana koja odgovara svim osobama s Hashimotom.
  • Većina stručnih društava preporučuje uravnoteženu prehranu bogatu povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, kvalitetnim proteinima i zdravim masnoćama.
  • Eliminacijske dijete ili izbacivanje pojedinih namirnica imaju smisla samo ako za to postoji medicinska indikacija, primjerice potvrđena celijakija ili alergija na određenu hranu.
  • Hashimoto može pridonijeti povećanju tjelesne težine kada dovede do hipotireoze i usporavanja metabolizma.
  • Ipak, povećanje tjelesne mase najčešće je posljedica kombinacije više čimbenika, uključujući prehranu, razinu tjelesne aktivnosti, dob i druge hormonalne promjene.
  • Nakon regulacije funkcije štitnjače mnogim je osobama lakše održavati stabilnu tjelesnu težinu.
  • Da. Većina žena s Hashimoto tireoiditisom može ostvariti urednu trudnoću i roditi zdravo dijete.
  • Ključ uspješne trudnoće je pravodobna dijagnostika, dobra regulacija hormona štitnjače prije začeća te redovite kontrole tijekom trudnoće.
  • Ako je potrebna terapija levotiroksinom, doza se tijekom trudnoće često prilagođava kako bi potrebe organizma bile odgovarajuće zadovoljene.