Google-Review-logo-header

arista@poliklinika-arista.hr

Google-Review-logo-header

arista@poliklinika-arista.hr

Donje Svetice 46c
10000 Zagreb, Hrvatska

Ponedjeljak – Petak:    08.00h – 20.00h
Subota, Nedjelja:          zatvoreno

Stres na poslu – sagorijevanje ili „burnout“ sindrom
Zataivanje srca

Umorni ste, nezadovoljni, dekoncentrirani, imate osjećaj da ste opterećeni poslom ili se osjećate kao da ćete ‘izgorjeti’ od previše obaveza i stresova koje donosi vaše radno mjesto? Današnji ritam života koji često uključuje cjelodnevni boravak na poslu uz visoku razinu odgovornosti i posvećenosti radnim obavezama može biti kontinuirani izvor stresa.

Rezultati brojnih istraživanja navode da je stres na radu povezan sa dvije vrste štetnih posljedica.

  • S jedne strane postoji direktna povezanost između nekih objektivnih uvjeta radne okoline – fizikalnih i psiholoških stresora koji djeluju na zdravlje zaposlenika.
  • S druge strane stresni uvjeti često mogu dovesti do pasivnosti i nezainteresiranosti za posao, a time i do pomanjkanja motivacije da se vlastitim zalaganjem nepovoljni uvjeti promijene.

Utjecaj stresa na zdravlje

Iako stres na radnom mjestu ne djeluje na sve ljude jednako, može izazvati različita netipična i disfunkcionalna ponašanja i doprinijeti razvoju brojnih fizičkih i psihičkih tegoba kao što su:

  • povećana rastresenost i iritabilnost,
  • nemogućnost koncentracije i opuštanja,
  • otežano logičko mišljenje i donošenje odluka,
  • manje zadovoljstvo i posvećenost poslu,
  • umor,
  • depresija,
  • anksioznost,
  • poteškoće sa spavanjem,
  • razvoj srčanih oboljenja,
  • probavnih problema,
  • glavobolja i
  • bolova u mišićima.

Kada su pod stresom ljudi ne uspijevaju zadržati zdravu ravnotežu između posla i privatnog života, što često rezultira problemima u privatnom životu i dodatno potencira stresne reakcije. Stres može djelovati i na smanjenje imuniteta čime ljudi postaju podložniji infekcijama.

Dugotrajni stres

Dugotrajan i intenzivan stres kod nekih ljudi dovodi do skupa simptoma koji su poznati kao sagorijevanje ili „burnout“ sindrom.

Sagorijevanje je fizički, mentalni i emocionalni odgovor na vrlo intenzivan i dugotrajan stres. Simptomi sagorijevanja su slični kao i kod stresa ali uključuju i

  • emocionalnu iscrpljenost i
  • rastuće negativan stav prema poslu i životu općenito.

Radno mjesto kao izvor stresa

Mnoga istraživanja pokazala su da se sindrom sagorijevanja na poslu javlja u radnim sredinama u kojima se pojedinci susreću sa problemom nesigurnosti za svoje radno mjesto, gdje nema kontrole rada i odgovarajuće zaštite radnika, kod ljudi koji su prisiljeni raditi prekovremeno, u okolini sa brzim promjenama bez mogućnosti dovoljnog tjednog i godišnjeg odmora.

Sagorijevanje na poslu se javlja kod osoba koje imaju osjećaj smanjene kontrole nad dinamikom posla i mogućnosti odlučivanja, kad je prisutan izostanak zasluženog stručnog priznanja i nedostatak zajedništva u timu ili su ugrožene moralne vrijednosti zaposlenika.

Sindrom sagorijevanja na poslu se također javlja i u okolinama s neadekvatnim plaćama i lošim odnosima sa suradnicima i nadređenima. Takva mentalna stanja u današnje vrijeme postaju sve izraženija i učestalija su kod osoba koje su u potpunosti posvećeni svojim karijerama. Pojava „burnout“ sindroma češća je kod mlađih osoba, kod pretjerano odgovornih osoba koje su sklone perfekcionizmu, koje imaju visoka očekivanja u poslu, izraženu potrebu za kontrolom i kompetitivne su.

Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Još prije dvadesetak godina Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je stres na radnome mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti.

Sagorijevanje na polsu se razvija postupno i karakteriziraju ga tri specifična psihička stanja:

  1. Emocionalna iscrpljenost, odnosno osjećaj «iscijeđenosti» i nesposobnosti da se smogne snage za sljedeći radni dan.
  2. Depersonalizacija, odnosno uspostavljanje psihološke distance prema drugim ljudima, povlačenje u sebe, izolacija, nepopustljivost i krutost u odnosima te bešćutnost i cinizam.
  3. Osjećaj osobnog neuspjeha koji povlači odustajanje od prijašnjih ciljeva, smanjenje samopoštovanja, očekivanja i ulaganja napora u bilo što.

Često se navode tri stupnja sagorijevanja na poslu:

U početnoj fazi javljaju se psihološke i fiziološke reakcije poput stalne razdražljivosti, anksioznosti, problema sa tlakom, nesanice, zaboravljivosti, probavnih problema i sl.

U drugoj fazi sagorijevanja na poslu javlja se čuvanje energije kako bi se kompenzirao stres pa dolazi do pretjeranog kašnjenja na posao, odgađanja poslova i neradog prihvaćanja novih radnih zadataka, produživanja radnih pauzi, opadanja seksualne želje, stalnog umora, izolacije od prijatelja i obitelji, porasta cinizma, ogorčenosti, pretjeranosti u pušenju, pijenju alkohola i kave, uzimanja lijekova i pojava apatije.

U trećoj fazi posao se počinje doživljavati kao opterećenje, javlja se kronična depresija, pad otpornosti sa stalnim obolijevanjem, kronični probavni problemi, kronična fizička i psihička izmorenost, kronične glavobolje i migrene, želja za bijegom od ljudi, napuštanjem prijatelja i učestale suicidalne primisli.

Što može pomoći?

Prvi korak je prepoznavanje problema sagorijevanja na poslu i objektivno sadgledavanje situacije u kojoj se nalazimo. Važan je proces (re)definiranja ciljeva i očekivanja na poslu koji bi trebao dovesti do smanjivanja intenziteta rada i osiguravanja vremena za sebe, za aktivnosti koje ispunjavanju i čine nas sretnima.

Posao često ne možemo promijeniti, ali možemo promijeniti stav prema poslu, naučiti postavaljati granice sebi i drugima. Dobro je planirati i organizirati svaki dan kako bismo zadržali aktivan društveni život (obitelj, prijatelji), ostavili si vremena za zabavu i opuštanje i napravili raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje.

Ako ne možete sami, potražite profesionalnu pomoć.

dr. sc. Marina Grubić

dr. sc. Marina Grubić

Pedijatrija | Psihologija

Marina Grubić diplomirala je psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1986. godine zaposlena je kao klinički psiholog na Klinici za pedijatriju KBC Zagreb, na području dječje kliničke i pedijatrijske psihologije. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je poslijediplomski studij iz područja dječje i adolescentne psihijatrije, te je 1993. godine stekla naslov magistra medicinskih znanosti, a 2010. godine doktora znanosti iz područja biomedicine i zdravstva.

Povezani članci

No Results Found

The page you requested could not be found. Try refining your search, or use the navigation above to locate the post.

Imate pitanja?

Javite nam se!

U poliklinici Arista čekaju vas stručni i uvijek dobro raspoloženi liječnici.

Nazovite, pitajte što vas interesira i upoznajte naš tim!
Nazovite nas ili ispunite podatke, a mi ćemo Vam se javiti u najbržem mogućem roku.

Suglasnost