Kada počinje pubertet
Pubertet je razdoblje u razvoju djeteta koje počinje pojavom prvih sekundarnih spolnih oznaka (povećanje dojki rast penisa i testisa, te pojava pubične i aksilarne dlakavosti) i traje do spolne zrelosti. To je ponekad vrlo burno razdoblje u kojem dolazi do niza anatomskih fizioloških, ali i psiholoških promjena.
U našoj populaciji djevojčice ulaze u pubertet u dobi od oko deset godina, a dječaci otprilike dvije godine kasnije. No pubertet može doći i prije nego što bismo ga očekivali
U pubertetu dolazi do ubrzanja tjelesnog rasta i razvoja, dozrijevanja spolnih žlijezda (gonada) i razvoja sekundarnih spolnih oznaka. Ovaj prijelaz od djeteta do odrasle osobe rezultat je niza hormonskih promjena koje se zbivaju u manje-više pravilnom redoslijedu. Postoje velike fiziološke varijacije u odnosu na početak pubertetskog razvoja, a i velike varijacije od pojave prvih sekundarnih spolnih oznaka do pune spolne zrelosti.
Očekivani razvoj
Govori se o sve ranijem početku puberteta, a postoje i razlike u nastupu normalnog fiziološkog pubertetskog razvoja ovisno o geografskom položaju, ali i rasnoj pripadnosti. U našoj je populaciji srednja dob početka puberteta kod djevojčica oko deset godina. Obično se prvo uočava povećanje dojki, ali ponekad se prva može javiti pubična dlakavost ili oboje istodobno. Srednja dob pojave prve menstruacije (menarhe) nešto je prije 13. godine. Kod dječaka pubertet počinje kasnije pa je srednja dob početka puberteta oko 12 godina, a prvi je znak povećanje testisa.
Dok spolne žlijezde rastu pod utjecajem hormona koji se oslobađaju iz prednjeg režnja hipofize (gonadotropina), sve ostale promjene vezane uz pubertetski razvoj (rast dojki, dlakavost, rast penisa, povećanje mišićne mase i slično) posljedica su povećanog stvaranja tzv. steroidnih hormona koji se izlučuju iz gonada i nadbubrežnih žlijezda. Istodobno rastu i unutarnji organi te se povećava tjelesna težina.
Rast djevojčica i dječaka u pubertetu se razlikuje. Djevojčice postižu oko 84% svoje konačne visine oko desete godine, a najbrže rastu u dobi od oko 12 godina (godinu i pol prije menarhe). Dječaci oko 84% svoje konačne visine dostignu oko 12. godine, a najbrže rastu u dobi od oko 14 godina. Za početak pubertetskog zamaha rasta i njegovo održavanje, svakako je potreban i hormon rasta, uz pojačano izlučivanje spolnih hormona.
Preuranjeni pubertet
O preuranjenom pubertetu u našoj populaciji govorimo ako razvoj sekundarnih spolnih oznaka počne prije osme godine kod djevojčica, odnosno devete godine kod dječaka. Najčešće je riječ o pravom preuranjenom pubertetskom razvoju, no postoji i lažni.
Pravi preuranjeni pubertet u potpunosti imitira normalni pubertetski razvoj, a javlja se pet-šest puta češće kod djevojčica nego kod dječaka. Uz razvoj sekundarnih spolnih oznaka dolazi i do povećanja spolnih žlijezda, pritom je pubertetski razvoj u skladu sa spolom djeteta. Povećane su koncentracije gonadotropina i spolnih hormona u krvi bolesnika.
Najčešće je riječ o tzv. idiopatskom preuranjenom pubertetu kad iz nepoznatih razloga dolazi do preuranjenog početka procesa spolnog razvoja (u oko 90% slučajeva kod djevojčica i oko 10% kod dječaka). Samo u otprilike 10% slučajeva uzrok preuranjenom pubertetu je tumorski proces ili neki drugi poremećaj središnjeg živčanog sustava.
Lažni preuranjeni pubertet karakterizira samo razvoj sekundarnih spolnih oznaka, bez povećanja i promjene spolnih žlijezda. U krvi su povećane samo koncentracije spolnih hormona, ali ne i gonadotropina te ne mora biti u skladu sa spolom. Može biti niz uzroka lažnom preuranjenom pubertetu, a najčešće su to tumorski procesi gonada i nadbubrežnih žlijezda, kao i prirođene smetnje u sintezi hormona kore nadbubrežnih žlijezda.
Uz preuranjeni pubertetski razvoj javljaju se dva osnovna problema – raniji završetak rasta i niža krajnje postignuta visina te psihološki problemi. Naime, koncentracije hormona rasta i porast brzine rasta slični su onima u normalnom pubertetu, no kako ubrzanje rasta počinje ranije, tako rast i završava ranije pa djeca s preuranjenim pubertetskim razvojem imaju nižu krajnje postignutu visinu. Osim toga, povećane koncentracije spolnih hormona ubrzavaju koštano dozrijevanje, što je dodatni faktor ranijeg završetka rasta.
Kod djece i njihovih obitelji česti su psihički problemi jer mlađa djeca izložena djelovanju spolnih hormona često imaju pubertetske ispade u ponašanju i djeluju znatno starije. Zbog toga mnogi imaju problema, posebno u školi. Poseban praktični problem je rana pojava menarhe kod djevojčica pa su roditelji djece s preuranjenim pubertetom često skloni primjeni terapije za zaustavljanje pubertetskog razvoja.
Osim preuranjenog pubertetskog razvoja, moguć je i nepotpun preuranjeni pubertetski razvoj koji je benigna pojava. To je preuranjeni rast dojki bez drugih sekundarnih spolnih oznaka, a koji se najčešće javlja između prve i treće godine. Uzrok nije potpuno poznat, spontano prolazi, a zahtijeva samo praćenje jer može biti i prvi znak preuranjenog puberteta.
Preuranjena pojava pubične dlakavosti bez razvoja drugih sekundarnih spolnih oznaka nastaje zbog pojačane sekrecije androgena iz kore nadbubrežnih žlijezda i ne zahtijeva terapiju nego samo praćenje. Može biti popraćena ubrzanim koštanim dozrijevanjem, a ponekad je potrebna obrada da bi se isključio preuranjeni pubertetski razvoj.
Dijagnoza i liječenje
Ako roditelji posumnjaju na preuranjeni pubertetski razvoj kod djeteta, svakako ga je potrebno uputiti na pregled pedijatru endokrinologu. U dijagnostici bolesti važni su podaci o promjeni ponašanja djeteta, mirisa tijela, vaginalnog iscjetka ili krvarenja te eventualne traume i infekcije središnjeg živčanog sustava, o upotrebi krema za lice i tijelo te uzetih lijekova. Liječnik endokrinolog će na temelju anamneze i pregleda procijeniti je li potrebno daljnje praćenje djeteta ili detaljnija klinička obrada.
Isključi li se organski uzrok bolesti i potvrdi da je riječ o idiopatskom preuranjenom pubertetu koji je najčešći kod djevojčica, može se započeti s terapijom za zaustavljanje pubertetskog razvoja.
Lijek izbora su tzv. agonisti GnRH kojima se smanjuje lučenje gonadotropina iz hipofize te zaustavlja pubertetski razvoj i rast djeteta. Prekidom terapije, kad dijete dođe u dob očekivanog normalnog pubertetskog razvoja, ponovno se u nekoliko tjedana ili mjeseci uspostavlja normalan pubertetski razvoj.
prim. dr. sc. Jasenka Ille, dr. med.
Pedijatrija
Prim. dr. med. Jasenka Ille, specijalist pedijatar, subspecijalist pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije, provela je gotovo cijeli radni vijek u Klinici za pedijatriju KBC-a Zagreb, u Zavodu za endokrinologiju i dijabetes, koji je i Referentni centar za dječju endokrinolgiju i dijabetes Ministarstva zdravstva.
