Celijakija - sve o simptomima, dijagnozi i prehrani bez glutena

Objavljeno: 15.10.2025.
Zadnja izmjena: 15.10.2025.
Celijakija - sve o simptomima, dijagnozi i prehrani bez glutena

Što je celijakija?

Celijakija je kronična autoimuna bolest koja kod genetski predisponiranih pojedinaca nastaje kao posljedica konzumacije glutena - skupine bjelančevina koje se nalaze u pšenici, raži i ječmu. Kod osoba koje pate od celijakije, imunološki sustav pogrešno reagira na gluten te pokreće upalni proces u tankom crijevu, dovodeći do oštećenja crijevnih resica, sitnih izdanaka odgovornih za apsorpciju hranjivih tvari. Zbog smanjene apsorpcije (malapsorpcija) tijelo ne može iskoristiti vitamine i minerale što dugoročno dovodi do pothranjenosti, anemije, smanjene gustoće kostiju i brojnih drugih komplikacija.
 
Ono što celijakiju čini posebno složenom je činjenica da ne pogađa samo probavni sustav, već može utjecati na cijeli organizam. Osobe s neliječenom celijakijom često se suočavaju s umorom, smanjenom koncentracijom, češćom pojavom nekih infekcijama, kožnim promjenama i poremećajima raspoloženja. Dugoročne posljedice uključuju osteoporozu, neplodnost, neurološke smetnje, pa čak i povećan rizik od malignih bolesti.
 
Celijakija se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, iako se često otkriva u djetinjstvu ili ranoj odrasloj dobi. Ono što ovu bolest čini posebno izazovnom jest njezina raznolika klinička slika, pa se simptomi kod djece i odraslih često razlikuju. Upravo zato pravodobno prepoznavanje i dijagnoza imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja.

 

Što je gluten?

Gluten je složeni biljni protein koji se nalazi u zrnu pšenice, ječma i raži. On tijestu daje elastičnost, a pekarskim proizvodima volumen i mekoću. Zbog svoje teksture i svojstva, gluten se nalazi ne samo u kruhu i tjestenini, već i u mnogim industrijski prerađenim namirnicama, od umaka i juha iz vrećice do slatkiša i mesnih prerađevina. Kod većine ljudi gluten ne uzrokuje nikakve tegobe, ali kod onih s celijakijom izaziva autoimunu reakciju s ozbiljnim posljedicama po zdravlje.

 

Razlike između intolerancije na gluten, alergije i celijakije

Važno je razlikovati tri pojma koji se često miješaju: intoleranciju na gluten, alergiju na gluten i celijakiju. Intolerancija na gluten podrazumijeva preosjetljivost organizma koja nakon konzumacije glutenskih proizvoda dovodi do probavnih smetnji poput nadutosti, bolova u trbuhu i proljeva, ali bez oštećenja crijevnih resica i trajnog oštećenja crijeva. Alergija na gluten, s druge strane, uključuje imunološku reakciju sličnu drugim alergijama te može dovesti do osipa, otežanog disanja ili čak anafilaktičkog šoka. Celijakija je pak autoimuna bolest, što znači da gluten pokreće reakciju u kojoj imunološki sustav tijela napada vlastite stanice, najčešće crijevne resice i dovodi do trajnog oštećenja probavnog sustava.

 

Simptomi celijakije kod odraslih i djece

Simptomi celijakije mogu biti vrlo različiti i često ovise o dobi. Kod djece simptomi bolesti su izraženiji. Djeca s neliječenom celijakijom često zaostaju u tjelesnoj visini i težini, djeluju neuhranjeno i blijedo, a roditelji primjećuju da im dijete slabije napreduje u odnosu na vršnjake. Uz to se javljaju česti proljevi, nadutost, bolovi u trbuhu i izrazita razdražljivost. Kod djece psihičke i emocionalne promjene, poput plačljivosti ili nemira, mogu biti jednako izražene kao i fizički simptomi. U nekim slučajevima bolest se otkrije tek kada dijete ne napreduje u školi, lako se umara ili razvije anemiju zbog kroničnog nedostatka željeza.
 
Kod odraslih, slika celijakije često je manje očita i može biti puno suptilnija. Iako i oni mogu patiti od probavnih tegoba poput proljeva, nadutosti ili bolova u trbuhu, često prevladavaju simptomi koji na prvi pogled nemaju izravne veze s probavnim sustavom.

Jedan od najčešćih znakova je dugotrajna anemija koja ne reagira na uobičajeno liječenje željezom, zatim osteoporoza ili smanjena gustoća kostiju, neplodnost ili ponavljani spontani pobačaji, kronični umor, glavobolje i depresija.

Kod nekih se javljaju i promjene na koži, poput karakterističnog herpetiformnog dermatitisa, dok drugi razvijaju neurološke tegobe poput trnaca u udovima ili smetnji ravnoteže.

Mnogi pacijenti godinama traže objašnjenje za svoje tegobe jer ne povezuju simptome poput migrena, bolova u zglobovima ili depresije s probavnim sustavom.

 

Kako se dijagnosticira celijakija?

Dijagnostika celijakije temelji se na kombinaciji laboratorijskih testova i histoloških pretraga. Prvi korak najčešće je test na celijakiju iz krvi, kojim se ispituje prisutnost specifičnih protutijela na enzim naziva tkivna transglutaminaza (anti-tTG). Ako su rezultati pozitivni, liječnik može preporučiti biopsiju tankog crijeva kako bi se potvrdila oštećenja crijevnih resica.

Ako se u stolici pronađe kalprotektin, to nije definitivna potvrda celijakije no upućuje na upalni proces u probavnom sustavu.
 
Dostupni su i kućni testovi intolerancije na gluten, ali oni se ne mogu smatrati zamjenom za stručnu dijagnozu. Konačnu potvrdu daje kombinacija laboratorijskih nalaza, kliničke slike i histoloških rezultata biopsije. Pravodobna dijagnoza ključna je jer neliječena celijakija može imati ozbiljne posljedice.

 

Liječenje celijakije i dugoročne posljedice

Za razliku od mnogih drugih bolesti, celijakija nema lijek u obliku tableta ili injekcija. Jedini dokazani način liječenja celijakije jest stroga i doživotna bezglutenska prehrana. To znači potpuno izbacivanje pšenice, ječma i raži, kao i svih proizvoda koji ih sadrže, čak i u tragovima. Iako to u početku može izgledati zahtjevno, uz odgovarajuće savjete liječnika i nutricionista moguće je složiti ukusan i raznolik jelovnik bez glutena.
 
Ako se bolest ne liječi, posljedice mogu biti ozbiljne. Neliječena celijakija povećava rizik od osteoporoze, anemije, neplodnosti, neuroloških poremećaja, a u težim slučajevima i od razvoja malignih bolesti probavnog sustava. Pravovremeno liječenje i pridržavanje dijete mogu u potpunosti spriječiti te komplikacije.

 

Bezglutenska prehrana kod osoba s celijakijom

Bezglutenska prehrana zahtijeva potpunu eliminaciju pšenice, ječma i raži, kao i svih proizvoda koji ih mogu sadržavati u tragovima. Srećom, postoji niz sigurnih namirnica:
  • riža,
  • kukuruz,
  • krumpir,
  • voće,
  • povrće,
  • meso,
  • riba,
  • jaja
  • mliječni proizvodi
 
Pri kupovini hrane važno je pažljivo čitati deklaracije, jer gluten može biti skriven u gotovim jelima, začinima ili industrijski prerađenim proizvodima. Strogo pridržavanje prehrane ne samo da uklanja simptome, nego dovodi i do regeneracije crijevnih resica te smanjuje rizik od dugoročnih komplikacija.
 
Nutricionisti preporučuju raznoliku prehranu i planiranje jelovnika bez glutena, kako bi se osiguralo dovoljno vlakana, vitamina i minerala. Na taj način, prehrana ne samo da postaje sigurna nego i ukusna i nutritivno bogata.
 
Izraz gluten free u posljednjih je desetak godina postao globalni trend. Hrana bez glutena postala je dostupna u gotovo svim trgovinama, a mnogi ljudi bez dijagnoze celijakije odlučuju se na prehranu bez glutena smatrajući da se tako osjećaju lakše i energičnije.
Međutim, važno je razlikovati medicinsku potrebu od izbora životnog stila. Upravo zato znanstvenici upozoravaju da bezglutenska prehrana, ako nije medicinski opravdana, može dovesti i do nutritivnih nedostataka jer se iz prehrane izbacuju čitave skupine namirnica bogatih vlaknima, vitaminima i mineralima.
 
Za oboljele od celijakije prehrana bez glutena nije opcija nego nužnost i jedini način da se spriječe oštećenja crijeva i očuvaju dugoročno zdravlje. Popularnost gluten free proizvoda dovela je do širenja ponude, pa danas postoji cijeli niz ukusnih i raznolikih alternativa.

 

Postoji li povezanost između celijakije i cijepljenja?

Pitanje povezanosti celijakije i cijepljenja često se pojavljuje u razgovorima s pacijentima. Prema istraživanjima i dostupnim stručnim smjernicama, celijakija ne smanjuje učinkovitost cjepiva niti povećava rizik od nuspojava. Osobe koje boluju od celijakije mogu se cijepiti prema istim pravilima kao i ostatak populacije.
Štoviše, pacijentima s celijakijom preporuča se cijepiti protiv pneumokoka obzirom na veću mogućnost razvoja pneumokokne sepse kod pacijenata s celijakijom.

 

Kada posjetiti liječnika i gdje napraviti testiranje?

Ako imate dugotrajne probavne smetnje, neobjašnjivi umor, anemiju ili simptome koje ne možete povezati ni s jednom drugom bolešću, važno je posjetiti liječnika. Pravovremeno testiranje može otkriti celijakiju i spriječiti ozbiljne komplikacije.
 
Naša poliklinika prepoznata je kao mjesto gdje pacijenti s celijakijom dobivaju sve na jednom mjestu - od prvih testova i konzultacija, preko endoskopskih pretraga, pa do savjetovanja i redovitih kontrola. Multidisciplinarni tim naših stručnjaka pacijentima ne pruža samo dijagnozu, već i trajnu podršku u svakodnevnom životu.
 
Ne ignorirajte simptome. Ako sumnjate na celijakiju ili želite napraviti test intolerancije na gluten, obratite nam se s povjerenjem i osigurajte sebi mirniju i zdraviju budućnost.

Nazovite i rezervirajte termin