Alergije na hranu

Što je alergijska reakcija i koji su simptomi alergije na hranu?

Alergije ili hipersenzitivnost na hranu javljaju se najčešće u ranom djetinjstvu te većinom nestanu do treće godine života. No dio alergija ostaje doživotno te se procjenjuje da je oko 10% populacije alergično na neku hranu. Postoji više vrsta alergijskih reakcija, a generalno se dijele na one koje su posredovane imunoglobulinima klase IgE i na one koje su posredovane drugim mehanizmom.

Reakcije koje se tipično javljaju neposredno nakon unosa alergena u tijelo (unutar nekoliko minuta) su IgE - posredovane. Za alergijske reakcije ovog tipa karakteristično je da intenzitet reakcije ne ovisi o količini hrane koja se unese u tijelo. 

Najčešće alergijske reakcije:

Alergijske reakcije mogu varirati od blagih i umjerenih simptoma poput:

• svrbeža i crvenila kože, 
• otoka lica, usana i ždrijela, 
• mučnine, povraćanja, grčeva, proljeva,

Pa sve do teških, životno ugrožavajučih poput:

• poteškoća s disanjem,
• sniženog krvnog tlaka što može rezultirati gubitkom svijesti

Kako nastaju alergije na hranu?

Alergeni koji uzrokuju IgE posredovanu reakciju su gotovo uvijek proteini. Alergijska reakcija se može dogoditi tek nakon što je pacijent prethodno senzibiliziran na određeni alergen, a što se događa kada pacijent biva prvi put izložen alergenu.

Kod sljedećeg izlaganja može se razviti alergijska reakcija kod ljudi koji su predisponirani za takvu reakciju.

No, senzibilizacija ne znaći nužno da će se alergijska reakcija i dogoditi zbog čega je nužno uzeti adekvatnu anamnezu kako bi se uspostavila korelacija sa potencijalnim alergenom.

Iako bilo koja hrana može biti alergen, kod odraslih velika većina alergija se javlja na hranu iz skupine morskih plodova i orašastih plodova, od kojih je najčešći alergen kikiriki. Kod djece pak najčešće su alergije na mlijeko i jaja, a potom kikiriki.

Na što smo najčešće alergični u hrani?

Najčešća alergijska bolest na hranu je lokalna alergijska reakcija nazvana „oralni alergijski sindrom“. Manifestira se otokom lica, usana, jezika i ždrijela nekoliko minuta najčešće nakon konzumacije svježeg voća poput:

• jabuka, 
• šljiva, 
• trešnja, 
• kivi, 
• lješnjak, 
• lubenica, 
• banana 

Ova bolest mnogo se češće javlja kod ljudi koji također pate od sezonskog rinitisa i drugih atopijskih bolesti poput atopijskog dermatitisa što se nekad objašnjava križnom reaktivnosti među alergenima.

Čemu služi alergološko testiranje?

Kožni prick test je zlatni standard u dijagnostici alergija kojim se dokazuje da je pacijent senzibiliziran na određeni alergen i da postoji potencijal za razvoj opasne alergijske reakcije. Pozitivan test znači da je pacijent razvio specifična IgE protutijela na određenu namirnicu te ukoliko se anamnestički može potvrditi da pacijent razvije alergijsku reakciju nakon unosa namirnice potvrđena je alergija.
Alergijske bolesti koje nisu posredovane IgE protutijelima poput celijakije ne mogu se dokazati Prick testom.

U poliklinici Arista moguće je obaviti alergološko testiranje na većinu

• Nutritivnih (alergeni iz hrane) i
• Inhalacijskih (alergeni koji se udišu) alergena

Kako se izvodi alergološko testiranje?

Kožni test se izvodi na način da se kapljica razrijeđene standardizirane otopine alergena kapne na kožu (obično podlaktica) koja se na tom mjestu potom sterilnom lancetom lagano ubode. Osim testiranih alergena rade se i dva uboda za pozitivnu i negativnu kontrolu (fiziološka otopina i histamin).

Nakon 15-ak minuta se pojavljuje pozitivna reakcija u vidu laganog otoka i crvenila kože na mjestu uboda. Test je pozitivan ukoliko je izazvana kožna reakcija promjerom za 2 mm veća od negativne kontrole (fiziološka otopina).

U jednom testiranju moguće je testirati i do 20 alergena, a nalaz je gotov odmah.

Inhalacijski alergeni koje testiramo u Poliklinici Arista:

• Pelud trava
• Pelud korova (limundžik, pelin, crkvina, trputac, maslačak)
• Pelud stabala (proljetni miks, čempres, bor, maslina)
• Grinje
• Plijesni (Aspergillus fumigatus)
• Mačka
• Pas

Nutritivni alergeni koje testiramo u Poliklinici Arista:

• Bjelanjak
• Jaje
• Voće (jagoda, jabuka, banana)
• Orašasti plodovi (badem, indijski oraščić, lješnjak, kikiriki, orah)
• Žitarice (gluten, pšenično brašno)

Priprema za testiranje

Na rezultate testa može utjecati antialergijska terapija koju pacijent uzima prije testiranja.
Stoga, nužno je barem 4 dana prije testiranja prekinuti uzimati antihistaminike poput:
Clartine, Nixar, Aerius, Famosan itd…

Na rezultate testa također mogu utjecati i drugi lijekovi poput tricikličkih antidepresiva (npr. Amyzol).
Kortikosteroidi ne utječu na rezultate testa.

Kontraindikacije za izvođenje testa

Test se ne preporučuje raditi u sljedećim situacijama:

Na mjestu opsežnih kožnih promjena poput dermatitisa ili drugih kožnih oboljenja
Ako od ranije imate dijagnozu anafilaksije