ja 1
doc. dr. sc. Nataša Rojnić Putarek, dr. med.
  • Pedijatrija
  • Doc.dr.sc Nataša Rojnić Putarek, pedijatar endokrinolog i dijabetolog, docentica je na Katedri za pedijatriju, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te vrši dužnost pročelnice Zavoda za endokrinologiju i dijabetes Klinike za pedijatriju KBC Zagreb te Referenctnog centra za dječju endokrinologiju dijabetes Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske od 2011 godine.

    Dijabetička ketoacidoza

    Dijabetička ketoacidoza (DKA) je akutna, po život opasna komplikacija šećerne bolesti koja se javlja u 15-70% novootkrivenog bolesnika, češća je i brže nastaje u manje djece (<2 godine), ali se može javiti i u osoba s već dijagnosticiranim dijabetesom, najčešće tijekom akutnog infekta ili u slučaju neredovitog davanja inzulina.

    DKA nastaje zbog apsolutnog ili relativnog nedostatka inzulina. U tom slučaju organizam za dobivanje energije ne koristi glukozu (šećer) nego sagorijeva masti, pri čemu se stvaraju ketonska tijela. S obzirom da su ketoni „kiseli“, dolazi do zakiseljavanja organizma ili acidoze te tijelo aktivira mehanizme kojima nastoji ispraviti pretjeranu kiselost krvi, a jedan od njih je ubrzano i duboko disanje. Razina šećera u krvi stoga raste, jer ne može ući u stanice i prelijeva se u mokraću, povlačeći za sobom vodu i soli, zbog čega se javlja učestalo i obilno mokrenje koje prati pojačana žeđ.

    Simptomi

    Karakteristični simptomi, koji se razvijaju postupno tijekom nekoliko sati trajanja visoke razine glukoze u krvi (GUK), su suhoća kože i vidljivih sluznica, mučnina, povraćanje, bol u trbuhu, ubrzano i duboko disanje, opća slabost te poremećaj svijesti.

    Kod teške dijabetičke ketoacidoze disanje postaje naporno, čujno i duboko (Kussmaulovo disanje). Iz ustiju je prisutan zadah po ketonima, koji se obično opisuje kao “voćni”, a može se javiti i poremećaj svijesti različita stupnja, od pospanosti pa sve do kome.

    Ako se ne liječi, DKA dovodi do smrtnog ishoda, no uz pravodobno i primjereno liječenje smrtnost je manja od 1% (u djece 0,15-0,3%). Najopasnija komplikacija DKA i njezinog liječenja koja je odgovorna za 50-90% svih smrtnih ishoda u okviru DKA je edem mozga. Učestalost klinički simptomatskog edema mozga je oko 0,5-0,9%, a smrtnost je i dalje visoka, čak 21-24% prema različitim literaturnim izvještajima.

    Terapijski ciljevi

    Glavni terapijski ciljevi kod liječenja DKA su nadoknada izgubljene tekućine i soli, normalizacija razine šećera u krvi te prekid stvaranja ketona. Liječenje uključuje intravensku primjenu tekućine, elektrolita (infuziju) i inzulina. Važno je da se provodi na specijaliziranim medicinskim ustanovama koje imaju iskustvo u liječenju DKA i osposobljenom za liječenje i intenzivan nadzor bolesnika.

    U edukaciji bolesnika s dijabetesom posebna se važnost pridaje upravo postupcima kako spriječiti nastanak dijabetičke ketoacidoze te kada zatražiti medicinsku pomoć u slučaju njezina razvitka. S druge strane osobe koje nemaju dijagnosticiran dijabetes, ali pojačano mokre i žeđaju, te gube na tjelesnoj težini, trebale bi bez odgađanja posjetiti liječnika.

    ja 1
    doc. dr. sc. Nataša Rojnić Putarek, dr. med.
  • Pedijatrija
  • Doc.dr.sc Nataša Rojnić Putarek, pedijatar endokrinolog i dijabetolog, docentica je na Katedri za pedijatriju, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te vrši dužnost pročelnice Zavoda za endokrinologiju i dijabetes Klinike za pedijatriju KBC Zagreb te Referenctnog centra za dječju endokrinologiju dijabetes Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske od 2011 godine.